97 Mihael SOBOLEVSKI OGLED Zapravo se radilo o poznatoj osobi i sposobnom djelatniku na kulturnom i prosvjetnom polju, a bez njegova doprinosa nije bilo moguće nastaviti djelatnost. Ukinuto je zvanje prosvjetnog referenta, a Stanislav Šimić je u srpnju 1941. imenovan upraviteljem knjižnice i čitaonice. Obavljene su i druge reorganizacije u Radničkoj komori, naročito u sustavu rukovođenja. Umjesto prijašnje Uprave Radničke komore, ministar udružbe Jozo Dumandžić je odlukom od 27. svibnja 1941. pri povjereniku imenovao i sedmočlano Savjetodavno vijeće.2 Isti je navedenoga nadnevka odlukom raspustio upravni odbor Središnjice HRS-a u Zagrebu te na njegovo čelo postavio privremenog povjerenika Alojza Pečnika, namještenika gradskoga vodovoda, i njemu pridodao 13 pobočnika. Time su ustaške vlasti nastojale u novi sustav uklopiti Radničku komoru i HRS, što je s HRS-om i formalno učinjeno 15. kolovoza 1942., kada je A. Pavelić potpisao i odgovarajuća pravila o HRS-u. Stanislav Šimić bio je svjestan da sam ne može obavljati vrlo opsežne poslove u knjižnici i čitaonici, ne računajući ostale brojne aktivnosti na kulturnom i prosvjetnom polju, nabavu, procjenu i otkup antikvarnih knjiga i dr. Ta mu je činjenica ujedno dobrodošla da zatraži povrat na posao otpuštenih djelatnika. S vremenom je Šimić postupno uspio na posao u knjižnicu i čitaonicu vratiti većinu ranije zaposlenih djelatnika. I ne samo to: zahtijevao je nova zapošljavanja. Tako se u njegovu izvješću od 24. veljače 1942., upućenom državnom povjereniku Hrvatske radničke komore, navodi da osim njega kao upravitelja, u knjižnici rade još tri osobe: Slavica Habeković koja obavlja korespondenciju, razne poslove u knjižnici, pomaže u prosvjetnom radu, vodi sve statistike i nabavu knjiga; nadalje, Paula Štemberger radi na izdavanju knjiga, upisuje nove članove i ubire novac, a Josip Weindlich čisti prostorije, sređuje knjige i obavlja sve druge poslove. Tražio je Šimić da se na posao vrati i bivša zaposlenica Lota Horvat, koja je ranije uvedena u posao i nema „nikakova namještenja“, te je tu potrebu obrazložio sljedećim riječima: „Prošli mjesec bio je rekordan broj upisa. Osim toga, dok je prijašnjih godina čitač obično čitao jednu ili najviše dvije knjige na petnaest dana, sada ih toliko pročita u roku od tjedan dana.“ A zatim ironično dodaje: „Valjda radi zabrane kretanja u noći.“ Međutim, ovaj je zahtjev odbijen. Činjenica je da raspadi država, uspostava novih, promjena društvenih sistema... uvijek imaju tragične posljedice za mnoge ljude i općenito za kulturnu baštinu i civilizacijske tekovine. U takvim uvjetima „stradavaju“ najprije imena ulica i institucija, 2 Svi službenici u javnim ustanovama NDH morali su dati izjavu o arijevskoj rasnoj pripadnosti. U slučaju da bi naveli lažne podatke, prijetilo im se tromjesečnim zatvorom i gubitkom službe. Takvu izjavu dao je i S. Šimić 17. lipnja 1941., izjavljujući da među njegovim predcima nema osoba nearijskoga podrijetla.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=