Nova Istra br. 3-4 2025.

48 PROZA I POEZIJA Milko VALENT Aristotelova katarza pjesničkog umijeća na peripatetičkom vježbalištu filozofije svijeta (prof. dr. sc. Marija, dr. phil.) U kreativnim šetnjama „Poetika“ je za umjetnike riječi bila ideje sȓh: Aristotelov vrh. U Ateni tišina, muk, i mudre sove huk. Pročulo se gradom da je Aristotel osnovao peripatetičku školu filozofije u Lýkeionu, u lijepom gaju u predgrađu strastvene Atene i tamo, u hodu, napisao „Poetiku“, spis o pjesničkom umijeću. Uz ovo djelo jednako je vrijedan i njegov praktičan rad kao Aleksandrova učitelja. To je veliko pedagoško djelo u narodu znano kao Aleksandar Makedonski ili Aleksandar Veliki. Iako sam Marija, u ovoj pjesmi zovem se Mimezis, za prijatelje Fysis ili Mimeza. Ja sam protivnica Platona, ja sam Aristotelova vitka breza, koja ne preza biti i čempres ako Učitelj poželi da mu budem PR Press. Ovdje sam samo lik. Za vas oponašam sebe kakva bih vjerojatno mogla biti, a ne kakva sam povijesna osoba. To je posve u skladu s Aristotelovim tumačenjem mimezisa ili oponašanja kao pjesničkog umijeća, kreativne djelatnosti. U mojoj antologiji ontologija i estetike na prvome je mjestu Aristotelova. I zbog toga, ali i svega drugoga, Marx je Aristotela nazvao „Aleksandrom Makedonskim helenske filozofije“: Zbog toga, ali i svega drugoga, kćer moje kumice na placu Dolac, kod koje kupujem putar, inače studentica filozofije i pjesnikinja, rekla mi je kad se korona počela zahuktavati u Hrvatskoj 2020., a dva dana prije zagrebačkog potresa u petak 20. ožujka, dakle prvog dana proljeća, da je u njezinom duhovnom OPG-u

RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=