46 PROZA I POEZIJA Milko VALENT svoje dvije žene, volio je i neodoljivo lijepog Alkibijada. Osjećao je prema njemu nježnu ljubav, a ljubeći njegov mladi pubertetski penis, uzdignut i vitak, rekao je tiho: „To je bitak.“ I to mu je rekao daimonion. Molitve na cesti. U kontekstu Sokratove misli kako je sad dalek laboratorij u Wuhanu i platforma Zoom-Boom koja je proizvela koronu, sad na tronu, ali ne i um. Jedino Sokrat nije obolio kad je u cijeloj Ateni harala kuga. Sokrat je prvi Le Fantôme de la liberté, velik fantom slobode, koji je i nakon smrti nastavio pozitivno „kvariti“ omladinu i mladež. On je osokolio francuske studente da hrabro napišu grafit neizbrisivim sprejem: „Budimo realni, tražimo nemoguće!“ On je prvi koristio ironiju i majeutiku, primaljsku vještinu donošenja filozofskog djeteta na svijet. On je, uz Branka Despota, rekao najveću filozofsku istinu svijeta: „Dokolica je najbolje imanje.“ Ja, Magdalena, u ovoj pjesmi hvalim, a u skladu s mišlju Alberta Camusa, Sokratovu odluku da ne bježi iz zatvora, već da prije smrti srdačno razgovara s „neuništivim srodnicima“ (Despot) usred atenskog apsurda i zatim popije otrov zvan kukuta, koja filozofa bezbolno izvodi sa svjetskog krivog puta. Sokrat je prvi filozof koji je živio svoju filozofiju. Njegova smrt jest dokaz toj tvrdnji. Mjesečina nad Atenom iskrenim mliječnim iskrenjem te svjetlucanjem Sokratove smrti i dalje je na prvoj crti poezije svake misaone kohezije. Zvuk Ciprine citre metamorfoza metafizike na opasnom je rubu verbalnog delikta (prof. dr. sc. Marko, dr. phil.) Internet je sekundarno disanje, izvantjelesna oplodnja bitka. Respiratorni problemi dio su svake ljubavne veze. Svi su institucionalni brakovi u metafizičkom smislu posve neplodni, a osobito nefunkcionalan brak prirode i invalidne pravne znanosti u kojoj čak osim potpuno prirodne pedofilije postoji i delikt mišljenja u raznovrsnim inačicama ovisno o političkom sustavu. U Zagrebu tišina, muk, i mudre sove huk. Pročulo se gradom, kolegice i kolege, dame i gospodo, da je Marijan Cipra obranio svoju doktorsku disertaciju „Metamorfoze metafizike“ u srijedu 25. lipnja anno Domini 1975., godine Gospodnje i Ciprine, na našem slavnom Filozofskom fakultetu. Tu je glazbu filozofije objavio kao knjigu sretan urednik Ernest Fišer u Čakovcu gradu 1978. u Tiskarsko-izdavačkom zavodu „Zrinski“. Evo te knjige iz prve lige
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=