294 KRITIČKI PRISTUPI I OSVRTI Igor ŠIPIĆ života u tjelesnom uživanju, drugo život po uzoru na prirodu oslobađajući se od pritiska strasti. S teretom koji joj je nametnuo život pokušava se u njemu nositi poezija. Prvi put na nju sam se osvrnuo u ogledu na zbirku Knjiga od sna i ljubavi,3 i već tada ocijenio: „...ova lirika zemljopisna, povijesna i vjeronaučna, kontradicija je svim dosadašnjim naporima da se u krilu prostora starohrvatskih vladara hrvatskom pjesništvu ostvari vrijedan prokreativni iskonski i istinski kroatizam“. Ovaj pjesnik ne cendra hrvatskim jezikom, ovjerava nas onime gdje su svi najslabiji, zaboravom i ulizništvom. Pače, zemlji koja je u trideset godina rasprodala svu zlatninu i srebrninu milenijske tradicijske baštine, nije njoj dugoročne perspektive. Nedvosmisleno će progovoriti u stihovima poglavlja U kocki srca, mediteranskom je i čini Mediteran: Oni, ti isti, baš meni, pričaju o slobodi. Oni, ti isti, baš meni, naivnoj budali, Isusovoj ludi, pričaju o ljubavi prema Bogu i mojoj domovini. („Ti isti“) Stalno pokušavam poput biblijskog proroka posijati svoje riječi. Bez ikakovog uspjeha. Ili su moje riječi prazne, ili je moja zemlja jalova? („Uzaludni pokušaji“) Isključen sam programiranom šutnjom i evo me i nitko sam i ne pripadam nijednoj naciji, ni generaciji. Sam sam kao zemlja do kostiju oglođana, zemlja u nekoj čudnoj bitci izgubljena. („Sam sam“) To zovem poezijom ciljeva – potaknuti razmišljanje, i Cetina će naći taj put do Omiša, a nećemo mi. S koliko je to elegancije rečeno u aktualnim stihovima koje je ugušila nepisanost! Ta nesreća bjeline, praznine; ni uzroka ni posljedice, ni kritike ni poruke. Ono iskonsko, što krasi Mediteran – tradicija antike, umire. Bauljaju i bljuju našim kaletama„mrtvi pijani“ brodovi. Huntingtonov„...fundamentalni izvor sukoba u novome svijetu ne će biti primarno ideološki niti primarno ekonomski. Velike pobjede među čovječanstvom i dominirajući izvor sukoba bit će kulturne naravi.“ Poezija ciljeva mora gledati u budućnost, a ova to radi svim unutarnjim silama. U srcu sredozemne povijesti bitnu ulogu imaju prinude siromaštva i neizvjesnosti sutrašnjice, reče Braudel. Tko to ne razumije, griješi, nosi na duši ovog introvertiranog pjesnika usve nacionalnog. Ako si ikada prošao, putniče, pasike Kostanja, dobro znaš o čemu govorim. U kojoj je još knjizi priroda od kamenjara napravila sudbine? U kojem to kalendaru 3 Lirske vizitacije (Ivan Šarolić, Knjiga od sna i ljubavi, Split – Mostar, 2010.), Hrvatsko slovo, godina XVII., broj 856, Zagreb, 16. rujna 2011., 22.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=