258 ZAVIČAJ Vjekoslava JURDANA U zagrebačkom časopisu Republika godine 1948. Gervais objavljuje novelu Volovi dolaze, a 1949. postaje direktorom drame riječkoga Narodnog kazališta „Ivan Zajc“. Istodobno počinje djelovati kao dramski pisac te otvara svoj prvi komediografski krug komedijom Reakcionari. Iste godine u Zagrebu izlazi (po četvrti put) Gervaisova zbirka pjesama Čakavski stihovi, u izdanju Nakladnoga zavoda Hrvatske. U zbirci su tiskane četiri nove pjesme: Tri brati, Istarski partizan, One su hodile i Kmet se je stal. Tada piše podlistak Riječkog lista pdo naslovom O čakavštini i čakavskoj lirici. Godine 1950. u Rijeci je premijerno izvedena druga Gervaisova komedija, Brod je otplovio, a 1951. u Zagrebu je objavljena Gervaisova poema Istarski kanat, i to u istoimenoj zbirci koja je posvećena narodnom heroju Joakimu Rakovcu. Te godine, 2. studenoga, premijerno je u zagrebačkome Gradskom kazalištu „Komedija“ izvedena Gervaisova komedija Radi se o stanu. Uz navedenu kazališnu aktivnost, Gervais se neprekidno bavi povijesnim temama vezanima za tuđinska posezanja prema našim krajevima te piše zapažene historiografske tekstove. Godina 1952. prijelomna je u hrvatskoj književnosti, a Gervais se tada javlja svojom najboljom komedijom – Karolina Riječka. Dvije su činjenice koje valja istaknuti u svezi s tom komedijom. Prva, da je istoga dana, uz premijeru kojom je 27. rujna te godine otvorena kazališna sezona u Rijeci, komedija prikazana i u Mestnom gledališču u Ljubljani. Nešto kasnije, 18. prosinca, izvedena je u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu, gdje je prikazana više od dvadeset puta. I drugo, premda je komedija doživjela veliku popularnost u svim sredinama gdje je izvođena, autor ju je u svojoj sredini, nakon nemilosrdne polemike, skinuo s repertoara. U kontekstu ove kronologije valja istaknuti da je Gervaisovu Karolinu Riječku Marijan Matković nazvao jednim od najboljih djela naše komediografije uopće. Te godine Gervais s Vinkom Antićem pokreće dvomjesečnik Riječka revija, a u prvome broju objavljuje novelu Prsten. Tada osnivaju i Povijesno društvo Hrvatske – Rijeka gdje je Gervais angažiran kao poznavalac prošlosti Istre i Rijeke. Zaokret prema erotskoj komediji, koji je Gervais započeo Karolinom Riječkom, došao je do punog izražaja u njegovim Duhima koji su 1953. premijerno izvedeni u zagrebačkom Gradskom kazalištu „Komedija“. U prologu Gervais kaže: „Prikazat ćemo van danaska jednu kumediju, ka nima ni veleh pretencijoni, ni nikakoveh tendencijoni, ni veleh besed, ni jako pametneh misli: va koj se ne gre za ten da se kega ča navadi, ni da se nekega popravi, ni da se naruga onemu ča ne vaja, ni da zveliča ono ča j dobro; jedina naša žeja je da se nasmejete, onako od srca, da vam se sve trbuhi tresu (...). A jedini nauk ki je va ovoj kumedije je morda ta da star čovek ni za mladu divojku, ni mlada divojka za starega čoveka (...)“ Komedija je napisana na čakavštini
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=