242 ZAVIČAJ Ante CUKROV pustiti slobodu izvođenja nastave na jeziku koji nije propisan? Bi li, u uvjetima kad dopuštenje za otvaranje škola daje Generalni inspektorat, dakle državna vlast, zbog takvoga čina svećenik bio kažnjen ili unaprijeđen? Naime, Bogović je koju godinu kasnije umjesto„sacerdote provvisorio“ postao župnikom (parroco), a 1830-ih godina kanonik je pulskoga kaptola i kateheta pulske škole.54 Premda Demarina kao rodoljuba i pedagoga, koji je cijeli radni vijek posvetio hrvatskome školstvu, trebamo razumjeti, valja reći da je nekritički preuzeo i na svoj način interpretirao neprovjerenu Cottoneovu, posljedično i Peruškovu tvrdnju. Prema takvoj logici, nameće se pitanje zašto Dvorska komisija, kojoj je cilj potpuna germanizacija prostora, ako je tako visoko cijenila rad vlč. Bogovića u školi na hrvatskome jeziku, nije jednostavno dekretom naložila otvaranje hrvatskih škola i u ostalim, znatno većim mjestima od Šišana? Pogotovo u onima u kojima su kao svećenici, župnici ili kapelani, službovali Hrvati (Ilirci, Slavi, Schiavoni... ili kako ih/nas nisu sve nazivali?) u drugim mjestima Pulske biskupije55, npr. u Premanturi (Nikola Mihovilović), Pomeru (Mate Kesić), Medulinu (Mate Radolović), Valturi (Mihovil Kaić), Krnici (Pavle Keršić), Marčani (Nikola Mezulić), Kavranu (Mate Gršković), Filipani (Anton Derenčinović), Šainima (Ivan Kolić), Pornjanu (Roko Verbić), S. Mariji na Barbanštini/Hreljići (Domeniko Bujačić) i Barbanu gdje je kanonik Petar Studenac, Raklju (Petar Bajčić), Labinu u čijem su kaptolu čak 4 hrvatska svećenika i sva četvorica kanonici (Just Momić, Anton Barilović, Ivan Žustović, Franjo Franković), Nedešćini (Gašpar Gojdanić), Skitači (Petar Matulić) itd., ali i diljem Istre – do krajnjih točaka na za54 Shematizam..., 1831., V-179. 55 Nakon smrti biskupa Ivana Dominika Jurasa Rabljanina g. 1802., Pulska će biskupija biti bez biskupa sve do njezina ukinuća 1828. i pripojenja Porečkoj biskupiji 1830., s već spomenutim biskupom Antoniom Peteanijem; v. https://www.biskupija-porecko-pulska.hr/biskup-drazenkutlesa/popis-biskupa.html (pristup 2. 12. 2020.). Poslove obavlja generalni kaptolski vikar dr. Franjo Ksaver Lužić, vojni vikar, vitez Zlatnoga križa konjaničkog papinskoga reda, kanonik Pulske i Zagrebačke biskupije. Kao kanonik Zagrebačke biskupije pisac je Posmrtnog govora zagrebačkome biskupu Maksimilijanu Vrhovcu (Mertvachko Prodichtvo na Dan obszlussavaya Zpomenka Szmerti 6ga. Szvibna Miszecza: ...Gozpodina Maximilian Verhovacz od Rakitovecz...). Može li se iz činjenice da je poslove Pulske biskupije obavljao kanonik Zagrebačke biskupije dr. Lužić, osoba koja vlada hrvatskim jezikom, zaključiti da je Sv. Stolica bila svjesna činjenice kako je Istra naseljena Hrvatima kojima treba osigurati dušobrižništvo na njihovu jeziku? Govori li o tome i činjenica da je u nekim dekanatima Porečke biskupije određen dio svećeničkoga osoblja za rad s hrvatskim stanovništvom: član katedralnoga kaptola Porečke biskupije Ivan Marija Oplanić zadužen je za Maj i Vrvare (curato illirico di Maggio e Varvari), član kaptolskoga kolegija kanfanarskoga dekanata Mate Fazenić (Matteo Fazenich, curato illirico capitolare), u Rovinjskome Selu Ivan Kancelarić (Giovanni Cancellarich, curato illirico), u Balama rovinjskoga dekanata Nikola Pezer (Niccolò Peser, curato illirico capitolare)? Schematismo..., 1819., 1824.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=