232 ZAVIČAJ Ante CUKROV falconeu (Tržiću), Kopru, Rovinju, Rijeci, Krku, Senju, Karlovcu, Skradinu, Šibeniku, Trogiru, Splitu, Zadru, Hvaru, Makarskoj, Dubrovniku i Kotoru.30 Ocjenjujući kratkotrajnu francusku upravu u Istri u oblasti školstva, treba reći da je proturječna: s jedne strane srednje je školstvo otvaranjem velikoga broja gimnazija, a negdje su to bile prve srednje škole uopće, znatno unaprijeđeno. No osnovo je školstvo zbog spomenutih razloga unazađeno. Međutim, uz određene rezultate na području gospodarstva, posebno prometa te civilnoga života, koje je opet opterećeno novačenjem najproduktivnijeg sloja stanovništva zbog stalnih ratova, uvođenjem talijanskoga kao nastavnog jezika u svim istarskim školama, ali i u svakodnevnom životu, Francuska je odigrala negativnu ulogu u deslavenizaciji poluotoka.31 Talijanski pak autori kratkotrajnu francusku vladavinu smatraju jednim od najznačajnijih razdoblja povijesti Trsta i Julijske krajine, posebno kada je riječ o nacionalnome pitanju, odnosno nacionalnoj homogenizaciji. Uključenje Istre u tzv. Regno d’Italia i uvođenjem talijanskoga jezika kao nastavnoga u škole širom Istre, poslužit će talijanskim nacionalistima kao potvrda njihovih iredentističkih težnji, pa se i u ovoj činjenici mogu tražiti prve klice političkoga iredentizma iz polovine 19. stoljeća te sve njegove tragične posljedice na slavensko-talijanske odnose od druge polovice 19. stoljeća do danas.32 NATRAG K FELBIGERU Napoleonovim porazom u bitci kod Leipziga 1813., Pariškim mirom iz 1814. te Bečkim kongresom iz 1815. cijelo se ovo područje ponovno našlo u sastavu Austrije u čijem će posjedu ostati do propasti Austro-Ugarske 1918. godine. Organizirano je u dvije upravne jedinice: Primorje (Österreichisches Küstenland/Litorale austriaco) i Dalmacija. Primorje se već 1816. (3. kolovoza) konstituira kao Kraljevina Ilirija (Königreich Illyrien, koja će pod ovim imenom, ali samo u naslovu austrijskih vladara, ostati do 1918.), podijeljena u dva gubernija: jedan sa sjedištem u Ljubljani i drugi, tzv. Austro-Ilirsko primorje sa sjedištem u Trstu (k.k. Gubernium des Küstenlandes in Triest). Tršćanski gubernij, osim grada Trsta s okolnim područjem, čine grofovije Gradiška i Gorica, Istra s kvarnerskim otocima te dio Banske Hrvatske s desne strane Save (dio Modruško-senjske biskupije te zapadni dio Zagrebačke nadbiskupije – Samobor, Velika Gorica, Sisak, Karlovac). Istarski dio Primorja podijeljen je u dva okružja (Kreis, circolo): zapadna Istra s 10 kotareva (Distrikt/distretto) i 30 Oreste Cuppo, „Le scuole nelle Provincie Illiriche”, u: Porta orientale, br. 7-8, Società editrice mutilati e combattenti, Trieste, 1937., str. 275-318. 31 Cuppo, Le scuole..., isto. 32 Cuppo, Le scuole..., isto.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=