233 Ante CUKROV ZAVIČAJ 22 općine s podopćinama (Gemeinden und Untergemeinden/comune i sottocomune) sa sjedištem u Trstu te istočna Istra s kvarnerskim otocima s ukupno 9 kotareva i 23 općine sa sjedištem u Rijeci. Ustroj se mijenja već 1822. kada je prekosavski dio „vraćen“ Banskoj Hrvatskoj, a riječko okružje ukinuto i formirano novo sa središtem u Pazinu. Konačno su dekretom Dvorske kancelarije od 29. travnja 1825. dva istarska okružja spojena i podijeljena u 19 kotareva. S manjim promjenama ovakvo će stanje ostati gotovo do propasti Habsburške Monarhije 1918. godine. Tako je u Istri nestala vjekovna neprirodna pripadnost zemljopisno i etnički jedinstvenog područja dvjema potpuno različitim državama te je, priključenjem kvarnerskih otoka Istri, stvoreno potpuno prirodno jedinstveno upravno područje koje će ostati jedinstveno do propasti Austrije 1918. godine.33 Ovaj kratki izlet u povijest administrativnoga ustroja prostora bio je nužan jer je problematika ukupnoga života prostora, pa tako i školstva, vođena unutar različitih administrativnih cjelina te će tako biti složeni i statistički podatci neophodni za razumijevanje cjeline školskih problema. U novopriključene krajeve Austrija unosi svoje zakonodavstvo i svoje civilizacijske vrijednosti, pa tako i školstvo. U tom smislu istarski intendant barun Paul von Lederer 20. ožujka 1814. donosi dekret kojim se određuje vraćanje Općega školskog reda iz 1774. i Političkoga ustroja njemačkih škola iz 1805. uz istovremenu zabranu privatnih škola. U skladu s konkordatom između Države i Katoličke Crkve, uprava i nadzor nad školama ponovno su povjereni Crkvi, što se pak ni na koji način ne može uspoređivati sa stanjem prije raspuštanja Isusovačkoga reda 1773.: u svim povjerenstvima uz predstavnike Crkve prisutni su predstavnici Države, a sve odluke donose se na razini Pokrajinskoga povjerenstva. Godine 1815. i 1816. vlasti su odredile da se u Istri otvori 27 općih pučkih trivijalnih te 6 glavnih škola, sve s njemačkim nastavnim jezikom. Škole se najprije otvaraju u sjedištima crkvenih dekanata (glavne škole), a onda u sjedištima župa (trivijalne škole). Pojedina školska područja pokrivaju područja dekanata pa će škole dobiti naziv dekanatske škole, dok će opće pučke škole, s obzirom na to da djeluju u sjedištima župa, dobiti naziv župne škole (ne treba ih brkati sa župnim školama koje će kasnije voditi pojedini hrvatski župnici, uzimajući u školu tek poneku djecu s kojom je nastava održavana 2-3 puta tjedno i koje nisu male nikakav službeni status). U pučkim školama nastavu izvode pretežno kapelani te pokoji župnik. Nadzor nad školama dvostruk je: biskupijski dekani ili njihovi opunomoćenici ujedno su i nadzornici, a mjesne vlasti imenuju svoje nadzornike. I jedni i drugi izvješća pod33 Bernard Stulli, Istarsko okružje 1825-1860., Historijski arhivi u Rijeci i Pazinu, Pazin – Rijeka, 1984., str. 7-11.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=