226 ZAVIČAJ Ante CUKROV len in sämtlichen k. k. Erblaendern),23 koji su potpisali Marija Terezija i predsjednik Dvorske kancelarije za Nasljedne zemlje Heinrich, knez Blümegen. Opći školski red zakonski je akt koji je vrijedio za cijelu Monarhiju. Novi školski sustav predstavljao je kompromis između pijetističkoga načela korisnosti i lokalnih prilika austrijskoga, uglavnom ruralnoga društva.24 Temeljio se na rimokatoličkoj vjeri i njemačkome jeziku i, zbog mnogonacionalnosti, njegovanju nacionalnih jezika afirmirajući zaključak Dvorskoga povjerenstva iz 1770. godine o školstvu kao bitnom političkom pitanju: škola jest i uvijek će ostati stvar politike. Zakonodavac objašnjava kako mu ništa toliko ne leži na srcu kao prava dobrobit zemalja povjerenih Našoj upravi (...) I dalje: …shvatili smo da (je) odgoj mladeži oba spola kao najvažniji temelj prave sreće naroda (...) tim više što o dobrom odgoju i vodstvu u prvim godinama sigurno ovisi cijeli kasniji način života svih ljudi i oblikovanje duha te načina razmišljanja cijelih naroda, što je moguće ostvariti samo (...) dobro uređenim odgojnim i obrazovnim ustanovama (da se) rasprši tama neznanja i da se svakom pribavi poduka primjerena njegovom staležu, a za ostvarenje toga velikog cilja donosi se Opći školski red. (Iz preambule Općega školskog reda, citirano /fragmentarno, op. ur./ prema integralnom tekstu u Horbec I., Švoger V., 2010., str. 22 ).25 Zadržat ćemo se na ovome zakonskom aktu jer će isti, s nužnim izmjenama, ostati na snazi u Austriji, pa tako i Hrvatskoj uključujući Istru, sve do polovine 19. stoljeća, a potpuno je ukinut tek donošenjem novoga zakona godine 1869., odnosno 1870., i pokrajinskoga zakona za Austrijsko primorje i Istru. Dvadeset i četiri članka Općega školskog reda u stvari je odgovor na 24 pitanja o uređenju osnovnoga školstva. Navest ćemo samo najbitnije odredbe koje će ukazati na podržavljenje školskoga sustava na cijelome prostoru Monarhije, čime će ecclesiasticum prerasti u politicum. 1. Školstvo postaje sastavnim dijelom državne politike Cijela je država podijeljena na pokrajine – gubernije, ove na kotareve, a ovi pak na općine i podopćine. U svakoj se pokrajini imenuje školsko povjerenstvo kao državno tijelo. U školskom su povjerenstvu 2-3 vijećnika pokrajinske vlade, opunomoćenik mjesnoga biskupskog ordinarijata, tajnik i ravnatelj tzv. normalne škole. Zada23 Enciklopedijski rječnik pedagogije, urednici D. Franković, P. Šimleša i Z. Pregrad, Matica hrvatska, Zagreb, 1956., str. 247. Horbec – Matasović – Švoger, 2017. 24 Horbec – Švoger, Opći školski red… 25 Kako bi se izbjeglo često navođenje, kurzivom su u ovome dijelu označeni izravni citati iz teksta Općega školskog reda, a prema prijevodu u: Horbec – Švoger., 2010., str. 21-36.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=