225 Ante CUKROV ZAVIČAJ osamostaljeno Dvorsko školsko povjerenstvo (Studienhofcommision). U nadležnosti Povjerenstva, čije je vođenje povjereno upravo Migazziju, bila je skrb o čitavome školskom sustavu. Ono je mjesečno raspravljalo o problematici svih razina školstva i njegovu unapređenju. Surađuje s Direktorijem te s Dvorskim kancelarijama, kako onima za tzv. Njemačke nasljedne zemlje tako i za zemlje Krune sv. Stjepana.20 Na sveučilištima su uime Povjerenstva tj. države namješteni direktori, čime je tradicionalna funkcija rektora sveučilišta i dekana pojedinih fakulteta ukinuta ili je svedena na počasnu. Povjerenstvo izvješća podnosi izravno carici Mariji Tereziji.21 U raspravi godine 1770., kojoj je nazočna i carica, Povjerenstvo zaključuje da „...školski sustav jest i uvijek će biti stvar politike“ (...das Schulwesen ist und bleibtallzeit ein Politicum). Izjava Povjerenstva nije ništa drugo doli zaključak dugotrajnoga spora između Države i Katoličke Crkve glede cilja obrazovanja u Monarhiji: u općoj sekularizaciji „ecclesiasticum“ je trebao biti zamijenjen „politicumom“.22 Predvođena Marijom Terezijom, a nakon njezine smrti 1780. njezinim sinom Josipom II., radi učvršćenja centralističke države i sukladno idejama prosvijećenog apsolutizma, Austrija uspijeva reformirati i državnu upravu i školstvo. Za reformu osnovnoga obrazovanja iz pruskoga dijela Šleske, uz pristanak pruskoga kralja Friedricha II., pozvan je slovačko-šleski opat Johann Ignaz von Felbiger (Głogów u Poljskoj, 1724. – Bratislava, 1788.). On je kao opat u Saganu, gradu u Šleskoj (danas jugozapadna Poljska), prema idejama pijetista reformirao tamošnje školstvo kao državno školstvo (u skladu s nakanama Friedricha II.). Na ruku reformama išlo je raspuštanje Družbe Isusove jer će upravo konfiscirana imovina jezuita činiti materijalnu osnovu novoga obrazovnog sustava. Felbigeru nije povjerena samo ukupna briga o osnovnome školstvu već i o cjelokupnome obrazovanju. Već 6. prosinca 1774. godine donesen je Opći školski red za njemačke normalne, glavne i trivijalne škole u svim carsko-kraljevskim Nasljednim zemljama (Allgemeine Schulordnung für die deutschen Normal-, Haupt- und TrivialschuAustriji jer će se školstvo naći u vrlo teškoj kadrovskoj situaciji. Naime, odlaskom velikoga broja svećenika-učitelja škole bi ostale bez nastavnoga kadra. Već taj Migazzijev čin govori o veoma poljuljanom papinu autoritetu. 20 Austrija je teritorijalno bila vrlo složena država. Činile su je njemačke Nasljedne zemlje – Donja i Gornja Austrija, Štajerska, Koruška, Kranjska (kojoj pripada i Istra), Goriška, Trst, Tirol i Vorarlberg; zemlje Krune sv. Vaclava – Češka, Moravska, Austrijska Šleska i Lužica; Vojna krajina s Varaždinskim, Karlovačkim i Slavonskim generalatom i Banskom krajinom te, konačno, zemlje Krune sv. Stjepana – Mađarska, Hrvatska sa Slavonijom te Transilvanija. 21 Ivana Horbec, Vlasta Švoger,„Školstvo kao politicum“, Anali za povijest školstva 9, (2010.), str. 5-47. 22 Leinart, 2017.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=