219 Ante CUKROV ZAVIČAJ reforma školstva, u stvari stvaranje nove školske platforme u vodećim europskim državama, koja će omogućiti obrazovanje svim slojevima društva, postaje neminovnost. Budući da je imovina isusovaca konfiscirana u korist države, materijalnu osnovu nove školske strukture činit će upravo materijalna dobra isusovaca, prvenstveno školske i samostanske zgrade, dok će financijska sredstva biti upotrijebljena za nesmetano funkcioniranje školskoga sustava.5 Prva će školstvo pod državni nadzor staviti protestantska Pruska gdje država intervenira najprije u visoko školstvo, što će izravno utjecati na uvođenje obveznoga osnovnog školovanja i uz punu kontrolu države, u čemu će ključnu ulogu imati pijetisti, pripadnici pokreta unutar njemačkoga protestantizma. Zalažući se za jedinstven obrazovni sustav, polaze od načela korisnosti, odnosno praktičnoga obrazovanja za potrebe države, a time i društva, tako da će nastavni program imati niz praktičnih predmeta: prirodopis, povijest, zemljopis, strane jezike, posebno matematiku i tehničke discipline.6 Školski sustav zasnovan na tim načelima uspostavljen je najprije u Halleu u Saskoj još 1695. odakle se širi u pokrajine u kojima je Lutherova Reformacija uhvatila dubljega korijena. Konačno, opću školsku obvezu za sve slojeve društva godine 1717. u Pruskoj uvodi Friedrich Wilhelm. SERENISSIMA I GASPARO GOZZI Premještanjem svjetske trgovine s Mediterana na Atlantik postupno slabi tisućljetna Venecija, merkantilistička republika kojom vlada konzervativna aristokratska trgovačka oligarhija, a koja je bogatstvo, slavu i moć stekla trgovinom. Bilo je očekivano da će Venecija pokušati naći izlaz iz toga stanja propadanja. Međutim... Zbog rascjepkanosti Italije te strane dominacije, posebno Habsburgovaca i Burbonaca, u pojedinim talijanskim državicama, koje nameću svoju politiku i ideje, prosvjetiteljstvo se ne može odrediti kao jedinstven društveni i filozofski pokret. Razvilo se u Milanu koji je pod upravom Austrije te u Napulju, glavnome središtu Kraljevine Dviju Sicilija, pod upravom španjolskih Burbonaca. Najznačajniji njegovi predstavnici u Milanu su Cesare Beccaria (1738. – 1794.), pravnik i ekonomist, autor studije Dei delitti e delle pene (O zločinima i kaznama) te Pietro Verri (1728. – 1797.) filozof i ekonomist. Obojica svoje ideje iznose u poznatome časopisu Il Caffè. U Napulju su poznata imena Giambattista Vico (1668. – 1744.), koji čovjeka i nje5 U trenutku raspuštanja Družba ima 22.000 članova u 39 provincija sa 679 kolegija, 176 sjemeništa i 273 misije. Podatci su to prema Hrvatskoj enciklopediji. Družba će biti ponovno pokrenuta 1814. godine u vrijeme pape Pia VII. 6 Ivana Horbec – Vlasta Švoger,„Školstvo kao politicum; Opći školski red iz 1774.“, u: Anali za povijest školstva. Vol. 9, Hrvatski školski muzej, Zagreb, 2010., str. 8.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=