143 Helena PERIČIĆ O ŠOLJANU Ti se, međutim, modeli često međusobno kombiniraju, preklapaju, križaju. Dakako da je gornju grubu četverodijelnu,„horizontalnu“ tipologiju moguće dalje razrađivati „vertikalno“ te je „usitnjavati“, uzmemo li u obzir brojne minucioznosti ili suptilnije silnice protokola ili postupka pojedine, tj. konkretne intertekstualne posudbe ili naslanjanja na prethodne tekstove – hipotekstove (književne, povijesne, mitološko-religijske itd.). * * * Ne treba posebno naglašavati kako uspjeh intertekstualnog atributa u književnosti među ostalim neminovno ovisi i o mogućnosti recipijenta da razumije ono na što se autor referira, s obzirom na to da je svaki hipertekst zapravo dinamična građa ovisna o načinu njezina čitanja, recepcije općenito odnosno razumijevanja. Ironizacija tako i u Šoljanovu tekstu ima učinka pod uvjetom da čitatelj, gledatelj (kazalište), slušatelj (radio) osvijeste osnovne instrumente za njezino postizanje. Prema našoj prosudbi, forma/struktura, tj. žanr (1) i stih (2) među temeljnim su instrumentima za postizanje ironičnog učinka u predmetnom Šoljanovu tekstu, a oni načinom primjene redom ulaze pod okrilje intertekstualnosti te dalje u podređenim mogućnostima i nijansama dopunjavaju četiri modela/prostora/tipa gore spomenute tipologije. Instrumenti koje imamo na umu i na koje ćemo se ovom prigodom usredotočiti sljedeći su: 1) forma/struktura odnosno žanr teksta; 2) stih – kako u ulozi ironizacije kroz potencijalnu metametričnost u konkretnom tekstu tako i stih kao tradicionalni stvaralački oblik uopće. O nekim drugim instrumentima koje ovdje možemo tek uzgred spomenuti – aluzije, citati, igre riječi, ironizacija toposa, multikulturalnost, /meta/povijesnost itd. – kojima se postiže učinak ironizacije, govorit ćemo vjerojatno nekom drugom prigodom i/ili povodom drugih predmetnih tekstova. Svi dodatni u prethodnoj rečenici spomenuti instrumenti zastupljeni su i na primjeru Romance o tri ljubavi. Dakle, zadržimo se ovom prigodom na prvim dvama, gore istaknutim instrumentima. 1) Forma/struktura i žanr teksta. Što se tiče Šoljanove Romance o tri ljubavi, koju njezin autor opisuje kao „sentimentalnu farsu“19, vjerujem da je najočitiji intertek19 Šoljan, Romanca o tri ljubavi, Pet stoljeća hrvatske književnosti, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb,1987., str. 197.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=