133 Leszek MAŁCZAK O ŠOLJANU Rečnik B se sastojao od reči namerno sastavljenih u političke svrhe: naime od reči koje su ne samo u svakom slučaju imale politički smisao, nego i imale za cilj da onome tko ih izgovara nametnu željeni mentalni stav. (Stojiljković, 1984: 275) The B vocabulary consisted of words which had been deliberately constructed for political purposes: words, that is to say, which not only had in every case a political implication, but were intended to impose a desirable mental attitude upon the person using them. (Orwell, 1949: 381–382) U zaključku ovoga rada i na osnovi promjena zapaženih u analizi postavio bih tezu da je Šoljanov prijevod polemičan u odnosu na raniji srpski prijevod Orwellova romana, nadupunjava reducirana mjesta u srpskom prijevodu i ima obilježje politički subverzivnog prijevoda. Kad je riječ o politici prevođenja, Jugoslavija odskače od drugih komunističkih zemalja. Izdavači u drugoj Jugoslaviji rado izdaju knjige istočnoeuropskih disidenata, protivnika komunističkih režima. Primjerice, djela Czesława Miłosza izlazila su bez prepreka, što se stalno spominje u službenim diplomatskim razgovorima i dopisivanju druge Jugoslavije i Narodne Republike Poljske. Poljska se strana redovito žali na činjenicu da Jugoslavija prevodi i objavljuje u Poljskoj zabranjene autore. Međutim, otvorenost„Beograda“ prema kritičkim autorima iz inozemstva isključuje kritiku Jugoslavije i njezinih internih problema. Jugoslavija ne tolerira kritiku na svoj račun, a svoje kritičare strogo kažnjava, služeći se zakonskom odredbom iz Krivičnog zakona SFRJ, kolokvijalno znanom kao verbalni delikt na koji aludira Šoljan u svome prijevodu. Orwell službeno izlazi u Jugoslaviji ranije nego u drugim komunističkim zemljama, ali čini se da njegova proza nije odmah odgovarala vlasti. U prvoj rečenici predgovora za drugo izdanje 1984., koje je izašlo kod beogradskog izdavača „Jugoslavija” 1977., Leo Mates, hrvatski političar i diplomat, konstatira da se roman pojavljuje s velikm zakašnjenjem. Taj je uvod zanimljiv i zbog Matesova tumačenja romana: No i pored toga mnogi su nastojali da ovo djelo iskoriste kao knjigu usmjerenu protiv Sovjetskog Saveza. U stvari najinteresantnije je to što su tako postupali prije svega sami protagonisti staljinizma, koji su knjigu napadali, jer su u etatizmu Orwella vidjeli do apsurda razvijeni staljinizam. Međutim, drugi su u tom djelu isto tako vidjeli do apsurda razvijeni militarizam i kasnije makartizam koji se razvijao u Sjedinjenim Državama.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=