134 O ŠOLJANU Leszek MAŁCZAK Najpravedniji i najracionalniji odnos prema romanu 1984. nesumnjivo je shvaćanje ove knjige kao protesta i upozorenja koje se odnosi na militarizam i svaki drugi etatizam bilo koje vrste. [...] Za nas u Jugoslaviji možda ova upozorenja nisu toliko potrebna, jer smo se u svojoj nedavnoj prošlosti obračunali u osnovi sa snagama koje su prijetile da nas odvuku natrag u etatizam, ali i na svom putu izgradnje ravnopravnih i slobodnih odnosa u socijalističkom samoupravljanju može da nam korisno posluži ova do krajnjih granica razvijena i do kraja dovedena vizija užasa u koji može da dovede društvo izdizanje državne mašine iznad društva i gaženje čovjekove ličnosti.10 U prijevodu uočene Šoljanove intervencije, čini se, osporavaju uvjerenje Matesa – među ostalim glavnog urednika Tanjuga – da Jugoslavija nema nikakve veze sa slikom totalitarnog društva koje je opisao Orwell. Tonko Maroević primjećuje da je odlika Šoljanove prevodilačke prakse kreativno pomicanje prevođenog teksta prema vremenskoj aktualnosti ili prema prostornoj naškosti.11 Šoljanov prijevod Orwellova romana 1984. potvrđuje tu tezu. Šoljanovo kontekstualiziranje prijevoda nije ništa neobično. Slični su postupci prisutni i u nekim drugim prijevodima Orwellova romana, primjerice, u poljskim prijevodima koji također aludiraju na društveno-političke prilike u doba Narodne Republike Poljske. 10 Dž. Orvel, 1984, prev. V. Stojiljković, predgvor L. Mates, Izdavačko poduzeće Jugoslavija, Beograd, 1977., str. 12, 14. 11 Usp. T. Maroević, Prevodilac – pjesnikov pomoćnik. Prevoditeljski pogledi i praksa A. Šoljana, u: Prevođenje kultura / Zagrebački prevodilački susret 2003., ur. I. Grgić. Društvo hrvatskih književnih prevodilaca, Zagreb, 2005., str. 83.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=