129 Leszek MAŁCZAK O ŠOLJANU koje ipak stvara, za razliku od drugih, na vrlo orginalan način, dajući im zagonetan i tajanstven prizvuk, dodatne konotacije. Nažalost, ne možemo Šoljana pitati za njegovu motivaciju, nigdje o tome svom prijevodu Orwella nije pisao niti objasnio svoje intencije, a bio je vrlo upućen u teorije prevođenja. Kad čitamo njegove radove s tog područja (mislim prije svega na kapitalni esej pod naslovom Pisac kao prevodilac i prevodilac kao pisac), možemo doći do zaključka da je donekle bio i teoretičar prevođenja, što govori u prilog tezi da nije postupao ni prevodio stihijski, već je bio vrhunski obrazovan i svjestan prevoditelj. Možda nije komentirao svoj prijevod Orwellova romana upravo zbog političkih razloga? Šoljanov novozbor primjer je složenice koja se sastoji od dviju riječi: pridjeva nov i imenice zbor. Riječ zbor, koju Šoljan izabire kao alternativno rješenje za već postojeći i uvriježeni novogovor, nije stilski neutralna. Značenje imenice zbor kao govor u Anića je navedeno tek kao treće te obilježeno kao arhaično i ekspresivno (sva objašnjenja potječu iz Anićeva rječnika koji se u digitalnom obliku nalazi na Hrvatskom jezičnom portalu). Prva dva značenja odnose se, pak, na neki kolektivitet, veći broj ljudi.8 Zahvaljujući tome, naglašava se ono što je iznad individualnog i pojedinačnog. Zbor nije sinonim govoru. Govor se više veže za pojedinca i govor individue nego zbor. Još je neobičnija kod Šoljana riječ koja zamjenjuje crimethink (zlomisao kod Stojiljkovića) – naime, zlodum. Zlodum je također složenica koja se sastoji od pridjeva zao i riječi dum. Dum može biti uzvik koji se čuje prilikom pucnja ili nekog udarca, ali u ovome slučaju to je leksem izveden od glagola dumati, što u žargonu može značiti misliti.9 Uz to se ova riječ evidentno veže s ruskim jezikom, s ruskom думoм i glagolom думать. U ulomku naslovljenom Rječnik A Šoljan u zagradi dodaje objaš8 „zbȍr m ⟨N mn zbòrovi〉 1.a. javni skup većeg broja osoba na kojem se drže govori b. sastav od više osoba; kolegij [nastavnički zbor] 2.a. veliki pjevački sastav [četveroglasni zbor; ženski zbor]; kor b. pjesma ili skladba za pjevanje u zboru 3. ekspr. arh. zborenje, govor [nema zbora nema sumnje, istina je]” (pristupljeno 9. siječnja 2025.). 9 „dȕm uzv. u zn. neodređenog zvuka koji se čuje prilikom 1. praska streljiva 2. snažnog i muklog udarca dùma ž 〈G mn dúmā〉 1. (Duma) a. pov. u srednjovjekovnoj Rusiji, vijeće sastavljeno od kneževe pratnje b. pol. donji dom ruskoga parlamenta 2. reg. ukrajinska narodna pjesma nalik baladi; dumka 3. žarg. ob u: [nemaš blage dume ne znaš ništa, nemaš pojma] dȕmati dv. 〈prez. -ām, pril. sad. -ajūći, pril. pr. -āvši, gl. im. -ānje〉 žarg. duboko razmisliti/razmišljati” (pristupljeno 9. siječnja 2025.).
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=