80 KNJIŽEVNOST I FILOZOFIJA, FILOZOFIJA I KNJIŽEVNOST Damir BARBARIĆ pogled na ono božansko. Entuzijazam je„iskustvo onog theion i kao to iskustvo izvor je religije, umjetnosti i filozofije“41. Za potvrdu rečenog ne treba se pozivati samo na Platona, koji je prema uvjerljivoj predaji u vrtu svoje Akademije dao podignuti svetište muzama, ili recimo Giordana Bruna, ili pak Nietzschea. U svakom pravom filozofu, od Parmenida pa do Heideggera primjerice, na djelu je božanski zanos i temeljni ugođaj čuđenja nad zadivljujućom činjenicom da uopće ima bića, da biće jest, a ne nije. Zanos pobuđen tim iskonskim čuđenjem prethodi svem neumornom duhovnom traganju, uvijek novom ispitivanju i nikad zadovoljavajućem odgovaranju, što čini bit onoga što se u duši filozofa zbiva kao mišljenje. Već i u samom čuđenju na djelu je osebujno„zadržavanje, obraćanje pažnje, pitanje, promišljanje, očekivanje, prijelaz u budniju slutnju čuda da uopće oko nas vlada neki svijet, da biće jest, a ne naprotiv nije, da jesu stvari i mi posred njih, da mi sami jesmo, a ipak jedva da znamo tko smo, i da jedva znamo i to da sve to ne znamo“42. Kao i pjesnik, tako i filozof mora, da bi očuvao čistoću, temeljitost i otvorenost svojeg promišljanja, prihvatiti i nositi usud bitne samoće, izdvojenosti iz navikom i običajem uređene i ujedno zatvorene ljudske zajednice, te život posvetiti služenju onom višem i vrjednijem i od sebe i od nje. Za jednog i drugog jednako vrijede one duboko intimne Hegelove riječi što govore o „onim osamljenicima koji su od svojeg naroda žrtvovani i iz svijeta izbačeni u tu svrhu da bi bilo kontemplacije onoga vječnog i da bi bilo života koji bi samo njoj služio, ne radi koristi, nego radi čistog slavljenja“43. Ne odaziva li se mislilac tim sjetnim i ujedno odlučnim riječima tihom, samo njemu čujnom nagovoru muza? 41 Isto, 6. 42 Heidegger, Hölderlins Hymne „Andenken“, 64 i d. 43 Georg Wilhelm Friedrich Hegel, Wissenschaft der Logik I, Vorrede zur ersten Ausgabe, TWA 5, 14.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=