79 Damir BARBARIĆ KNJIŽEVNOST I FILOZOFIJA, FILOZOFIJA I KNJIŽEVNOST u kasnim Zakonima, u svojoj drugoj, zrelim filozofskim promišljanjem zasnovanoj državi, koja je razboritom igrom, plesom i svetkovinama povezana s bogovima, ne treba umjetnu tragediju, ali samo iz tog razloga što je za njega upravo sama ta država jedina zbiljska i istinska tragedija.37 Osim toga, činjenica da primjerice Homera nerijetko u djelu spominje s očitom naklonošću, čak divljenjem, kao i predaja, bila ona historijski istinita ili ne, da je Sapfu nazivao desetom muzom, a pod uzglavljem držao knjigu Aristofanovih komedija, svjedoče o Platonovu diskretno naznačenom pozitivnom stavu i odnosu spram onoga što je smatrao pravim pjesništvom. Nama je ovdje, međutim, važnije naglasiti da je za njega i filozofija pripadala okružju onog muzičkog, kako smo ga dosad tek ovlašno i nedostatno odredili. Svakako nije slučajno da u Apologiji pušta Sokrata da svrhom i pravim smislom svojega života izrijekom označi „služenje bogu“, kao ni to da u Fedonu filozofiju određuje kao „najvišu muziku“ a u Timeju ih obje povezuje u jedno, spominjući ih tako reći u istom dahu.38 Štoviše, u dubokoumnim etimologijskim igrama dijaloga Kratil bit će kao vjerojatno podrijetlo imena „muza“ i „muzike u cjelini“ navedena žudnja (mosthai) kakva je na djelu u svakom istraživanju i filozofiji.39 Ma kako nam to izgledalo čudno danas, nakon što je filozofija stoljećima samu sebe ograničavala i svodila na koliko oštroumne toliko i neplodne rasprave o mogućnosti spoznaje i njezinim granicama, da bi se u novije vrijeme svojevoljno pokorila znanosti i učinila se njezinim privjeskom i revnom sljedbenicom njezine metode, istina je da filozofijsko mišljenje baš kao i pjesništvo izvire iz entuzijazma i njime je nošeno:„[P]litka predrasuda da je entuzijastičko oduševljenje nespojivo sa znanstvenim duhom filozofije jednako je tako nepoznavanje naravi oduševljenja kao i filozofije. Oduševljenje nije tek neki bezuman osjećaj, ludost i vrtloženje. Takvo mnijenje pripada rekvizitima one vulgarne psihologije koja u ,opijenosti‘ može u najboljem slučaju predočiti neku vrstu pijanstva.“40 Zajedno s umjetnošću i religijom filozofija tvori najviši trolist duha, u kojem čovjek biva svaki put na drugi način u entuzijazmu izmaknut iz okružja konačnih ljudskih svrha, da bi mu se time otvorio duhovni 37 Usp. Helmut Kuhn,„The True Tragedy – On the Relationship between Greek Tragedy and Plato“, u: Harvard Studies in Classical Philology 52 (1941.), 1-40, i 53 (1942.), 37-88. Usp. rad autora:„,Die möglichst schöne und zumal beste Tragödie'. Über den geschichstphilosophischen Hintergrund der Nomoi“, u: Politisches Denken. Jahrbuch 2008., hrsg. von V. Gerhardt, R. Mehring, H. Ottmann, M.P. Thompson, B. Zehnpfennig, Berlin, 2008., 225-241. 38 Platon, Apolog. 23c1; Phaidon 61a3; Politeia 411c5; Timaios 88c5. 39 Platon, Kratylos, 406a2-5. 40 Eugen Fink,„Vom Wesen des Enthusiasmus (1947)“, u: Fink, Sein und Endlichkeit. Teilband 2: Vom Wesen der menschlichen Freiheit, hrsg. von Riccardo Lazzari (Gesammtausgabe Abt. II, Bd. 5), Freiburg/München, 2016., 14.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=