287 Đuro VIDMAROVIĆ KRITIČKI PRISTUPI I OSVRTI ga duha u Mostaru, povijest mostarskoga otrgnuća ropstvu i petstoljetnoj zaostalosti i povratka gradu pod sestrinsko krilo uljudbe. Itekako su svjesni činjenice kako je priča o (prvih) 135 godina Hrvatske glazbe Mostar ujedno i priča o proteklih 135 godina grada Mostara.“ Ova je monografija uspješna simbioza pisane riječi i fotografije kao ilustracije, ali i kao foto-dokumentarne građe, što znači kao povijesnih vrela. Već na početku je fotografija staroga biskupskoga dvora u drevnome mostarskome Vukodolu koja svjedoči rečeno. Iz ove starinske zgrade izišla je prvi put glazba Narodnog pjevačkog društva i postrojila se ispod dvora.„Glazbari su otpočeli i tim prvim taktovima zakoračili u povijest, u neizbrisivost vječnosti u trajanje koje, u ovoj obljetnici broji prvih 135 godina... i, zaista, više ništa nije bilo isto...“ (D. Juka). Kako i priliči ovom tipu monografije, uvodni je tekst posvećen povijesnim okolnostima u kojima je nastala i trajala Hrvatska glazba u Mostaru. Ne zaboravimo da je to vrijeme još uvijek snažne okupacijske vlasti Otomanskog carstva. Ono jest „bolesnik na Bosporu“, ali još uvijek ima status velesile. Monografija zorno pokazuje koliko je Hrvatski narodni preporod snažno utjecao i na Hrvate u Bosni i Hercegovini. Ljubitelji povijesti pronaći će u ovome eseju obilje vrijednih podataka čije komentiranje nadilazi okvire ovoga prikaza. Nakon prikaza povijesnih okolnosti, slijedi tekst o„osnivanju narodnog pjevačkog društva“, također povijesni esej, važan ne samo s kulturološkog već i s nacionalnog motrišta. Članak je obogaćen vrlo vrijednim povijesnim fotografijama istaknutih osoba i grada Mostara iz toga vremena. Čitamo dalje ogled naslovljen „Rađanje Hrvatske glazbe Mostar“. Taj povijesni događaj zbio se 17. svibnja 1890. na„uočnicu imendana biskupa Mostarsko-duvanjskog i apostolskoga upravitelja Trebinjsko-mrkanskoga fra. Paškala Buconjića“. Toga dana Narodno pjevačko društvo održalo je prvi javni nastup izvodeći,„pred razgaljenim mnoštvom puka u dvorištu Biskupije, Lijepu našu Domovinu, Carevku, Prosto zrakom i Oj, banovci“. Povijesne turbulencije kroz koje je prolazila Bosna i Hercegovina, a time i hrvatski narod u njoj, odražavale su se i na rad Hrvatske glazbe Mostar. Turske državne vlasti, kao i sve kasnije, stavljale su prepreke ne samo političkom, već i umjetničkom, konkretno glazbenom organiziranju Hrvata,„bojeći se buđenja nacionalne misli, one su sva njima nepoćudna djela otpremale u ralje nezasitnog ognja“. Ipak, usprkos svim teškoćama, ovdašnji Hrvati sagradili su vlastiti društveni dom,„unijevši u grad duh zapadne uljudbe“. Autor se doista potrudio vrijedno rekonstruirati ovo povijesno razdoblje. Sljedeći naslov opisuje razvojni put Hrvatske glazbe Mostar. Ponovno je pred nama obilje vrijednih historiografskih obavijesti i foto-dokumentarne građe.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=