248 ZAVIČAJ Josip ŠIKLIĆ 1948. do 1950. predavao je hrvatski jezik na Sjemenišnoj gimnaziji u Pazinu. Od 1950. u Zagreb je sudjelovao u više projekata Instituta za jezik JAZU, među ostalim u izradbi Rječnika JAZU.15 U školi u Vodicama je od 1922. do 1926. radio hrvatski pedagog Josip Demarin (Medulin, 16. I. 1895. – Zagreb, 15. X. 1981.). Prije njega školu je zbog emigracije u Kraljevinu SHS napustio učitelj A. Mladenić. Po dolasku u Vodice, Demarin je zatekao učiteljicu Mariju Ribarić. Demarin je u Vodicama osnovao mješoviti pjevački zbor. Budući da mu je bilo zabranjeno pjevati u školi, probe je održavao te pjevao u crkvi. Zbog popularnosti među pukom i organiziranja priredbi tadašnje talijanske vlasti ukorile su ga te mu prijetile. Kada je Marija Ribarić emigrirala u Kraljevinu SHS, u Vodice je došao talijanski učitelj De Casa koji nije znao ni riječi hrvatskoga jezika pa ga djeca uopće nisu razumjela. De Casa je ubrzo preuzeo i upravljanje školom. U školi se smjenjuju talijanski učitelji pa prilike za rad postaju sve teže. Učitelji Krasa morali su emigrirati. Demarin je bio zadnji učitelj na Krasu. Na Krasu se nastava na hrvatskome jeziku održala najduže u Istri. Godine 1928. ukinuta je nastava na materinskome jeziku.16 Učitelj i publicist Tone Crnobori (Banjole, 24. IX. 1917. – Jelovci kod Kringe, 28. III. 2013.) navodi da je na području Kotara Kras tijekom NOB-a postojalo 12 škola, među kojima i u Vodicama u kojoj su učiteljevali Dragica Gaberšnik i Martin Rupena17. Godine 1945. u Vodicama je bilo 75 polaznika u jednoj učionici, a učitelj je bio Miloš Ribarić (1925. – ?)18, sin učitelja Martina Ribarića (Vodice, 1896. – Zagreb, 1951.). Od školske 1950. /51. godine u školi je podučavala Andreja Povše (nakon udaje 1953. mijenja prezime u Golemac), s kojom je radila Branka Jurišević. Među učiteljima koji su radili u Vodicama 60-ih godina 20. st. spominju se još Branka Kauzlarić, Marija i Ivica Barić (šk. 1962./63), Anica Ristić, Zdelar, Josipa Peharec, Milan Mikac (1966./67.) i dr.19 15 Više o Josipu Ribariću vidu u: Lina PLIŠKO, Ribarić, Josip, Istarska enciklopedija, LZ „M. Krleža“, Zagreb, 2005., str. 687-688.; Božidar FINKA, Znameniti Istranin Josip Ribarić, kao jezikoslovac, Buzetski zbornik, god. 16, br. 16(1991), str. 21-27.; Jelka RADAUŠ RIBARIĆ, Životni put prof. Josipa Ribarića, isto., str. 5-19.; Boris Domagoj BILETIĆ, Josip Ribarić – život i rad. Uz 70. obljetnicu smrti, Nova Istra, br. 4, Pula, zima 2024., str. 128-136. 16 Božo JAKOVLJEVIĆ, Prilog za povijest škole u Vodicama (u povodu 140 godina otvaranja), Buzetski zbornik 19(1994), str. 171-172. 17 Tone CRNOBORI, Preporod hrvatskog školstva Istre u NOB, Zagreb, Epoha, Zagreb, 1963., str. 90. 18 Ante Cukrov, U duhovnom logoru. Hrvatsko osnovno školstvo u Istri od 1918. do 1945. godine, Istarski ogranak DHK, Pula, 2021., str. 381. 19 Božo JAKOVLJEVIĆ, Iz prošlosti Lanišća, Vodica i Račje Vasi, Buzetski zbornik, 27(2001), str. 269.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=