249 Josip ŠIKLIĆ ZAVIČAJ Župa Vodice Današnja župa Vodice, s filijalama Jelovice i Dane, prvi se put u ispravama spominje 1579. godine.20 U veljači 1580. godine gotovo sve crkve raštrkane po selima rašporske gospoštije obišao je papin izaslanik Augustin Valier (1531. – 1606.), biskup iz Verone, kasnije kardinal, koji je zabilježio da su se za sve te crkve brinuli župnik Franjo Pengar21 i rašporski kapetan Grgur Kaligarić. Prema Valierovoj vizitaciji na području sadašnjih župa Lanišće, Brest, Slum i Vodice bilo je 17 crkava,22 a danas na području župa Lanišće, Brest, Slum i Vodice ima ukupno 13 crkava. Na području današnje općine Lanišće četiri su župe: Lanišće – župa Sv. Kancija, Kancijana i Kancijanile, Brest – župa Presvetog Trojstva, Slum – župa Sv. Mateja i Vodice – župa Sv. Martina. Župe Lanišće, Brest i Slum pripadaju buzetskome, a Vodice opatijskome dekanatu. Na seoskome groblju nalazi se Kapela Sv. Martina, a prema mjesnoj predaji na tom je mjestu bilo staro naselje. Izgrađena je u XV./XVI. stoljeću. U tlocrtu je pravokutna građevina, presvođena kasnogotičkim mrežastim svodom. Rebra tupoga poligonalnog presjeka nisu oslonjena na konzole nego jednostavno izlaze iz zida, a na križištima i tjemenim sjecištima nema zaglavnih kamenova. Sve to pokazuje ocvale kasnogotičke oblike u posljednjim fazama zamiranja toga stila kao svojstvenu pojavu za konzervativnu zaostalost Krasa.23 Ulazni portal na ravnome nadvratniku i dovratnicima pokazuju rustične renesansne oblike u klesarskome ukrasu. Možda su donijeti s nekoga drugog objekta? Župna crkva Sv. Martina u samome naselju jednobrodna je građevina s pravokutnim svetištem i sakristijom sa sjeverne strane, izgrađena u 19. stoljeća, a obnovljena 1939. i 1999. godine. Lađa i svetište osvijetljeni su prozorima, u obliku polumjeseca, koji su postavljeni iznad bogato profiliranog vijenca, pa je svod na tim mjestima isječen susvodnicama. Na glavnome oltaru nalazi se pala s prikazom Sv. Martina i prosjaka, zanatski solidan rad slikara i restauratora Clementa Costantina Del Nerija (1865. – 1943.) iz 1934. Na desnome bočnom oltaru je pala s prikazom kamenovanja sv. Stjepana, osrednji rad nepoznatog autora. U sakristiji se čuva misal (šćavet) tiskan 1824. u Rijeci kod Karletzkog. 20 Opći šematizam katoličke crkve u Jugoslaviji, Biskupska konferencija Jugoslavije, Zagreb, 1975., str. 445. 21 Pop glagoljaš Franjo Pengar bio je 1554. kapelan u Lanišću, a 1563. kurat u Motovunskim Novakima. Branko FUČIĆ, Buzeština 1580. Kulturno povijesna slika prema Valierovoj apostolskoj vizitaciji, Buzetski zbornik, 17(1992), str. 85. 22 Branko FUČIĆ, Buzeština 1580., n. dj., str. 83. 23 Na istome mjestu.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=