207 Alen TAFRA KNJIŽEVNOST I FILOZOFIJA, FILOZOFIJA I KNJIŽEVNOST Čak je i digitalizacija tada bila romantična i mlada, kao i onaj maturant koji je dvije godine kasnije svoju nagradu osvojenu na natjecanju u programiranju u BASIC-u, održanom u tadašnjem Domu mladosti „Savo Vukelić“ – „mikroračunalo 'Orao'„ – poklonio COUO-u „Branko Semelić“.„Ja već kod kuće imam kompjutor i mislim da je ova nagrada potrebnija mojim drugovima nego meni“, objasnio je svoj plemeniti čin.38 Fast forward. Njemačko-južnokorejski filozof Byung-Chul Han, kao ponajbolji filozofski dijagnostičar duha naših posljednjih godina, u knjizi Infokracija: digitalizacija i kriza demokracije (2021.) objašnjava ulogu interneta i društvenih mreža u razaranju misleće čitateljske publike kao pretpostavke javne demokratske sfere. Aktualna faza problema, kako primjećuje, sastoji se u viralnoj proliferaciji informacija – infodemiji – i centrifugalnom efektu koji rezultira ne samo raspadanjem javnosti i društva kao takvog, već i fragmentacijom vremena u prah – točnije, u informaciju kao točkastu jedinicu stranu naraciji i vremenskom kontinuitetu.39 Akceleracija čitavog procesa onemogućuje refleksiju koja bi trebala povezati sadašnji trenutak s prošlošću i budućnošću. Pod pritiscima informacijskog društva, za vremensku perspektivu koju racionalno odlučivanje zahtijeva, jednostavno više nema vremena. U takvom društvu racionalnost je zamijenjena inteligencijom, koja nudi kratkoročna rješenja i uspjehe, a lakše ju je bihevioralno mjeriti i kontrolirati. Prema neototalitarnoj ideologiji dataizma, potekloj iz Silicijske doline, informacija je pozitivna vrijednost sama po sebi, kao i njeno slobodno i transparentno cirkuliranje, slobodno od svakog konteksta, pa i onoga povijesnog.40 Komunikacijska paradigma izjednačava brzinu s profitom i tjera na otkrivanje prema vani svega što je još skriveno, pretvaranje u trenutno primjenjivu informaciju svega što je zamislivo. U digitalnom panoptikonu, u kojemu svatko viri svakome, individualizam postaje totalni konformizam, a ideal slobode zamjenjuje ropstvo – iako i dalje u ime slobode. Ako su podatak i informacija zamijenili istinu, prema Hanu, naš rasteseni osjetilni aparat ne može doći do bilo kakvog zaključka, i stoga smo osuđeni beskonačno klikati i pipati, zaplitati se i propadati još dublje u digitalnu mrežu. Zahvaljujući svojoj ustrajnoj filozofskoj kontemplaciji, Han ipak zaključuje kako je naše doba velikih podataka (Big Data) u stvari „epoha bez razuma“.41 Taj zaključak u osnovi potvrđuje i niz drugih filozofa 38 „Kompjuteri!!!!“, Petica 10/1989., str. 14. 39 Vidi: B.-C. Han,„Infocracy“, u: B.-C. Han, Digitalization and the Crisis of Democracy, engleski prijevod Daniel Steuer, Polity Press, Cambridge i Medford, 2022. 40 Vidi: B.-C. Han,„The Information Regime“, u: B.-C. Han, Digitalization and the Crisis of Democracy. 41 B.-C. Han,„Big Data“, u: B.-C. Han, Psychopolitics: Neoliberalism and New Technologies of Power, Verso, London i Brooklyn, 2017.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=