208 KNJIŽEVNOST I FILOZOFIJA, FILOZOFIJA I KNJIŽEVNOST Alen TAFRA i kritičara, kao što su Franco „Bifo“ Berardi, Bernard Stiegler, Geert Lovink, Shoshana Zuboff, Jaron Lanier. Giorgio Agamben sa svoje strane kaže da čovječanstvo ulazi u povijesno razdoblje kada se istina svodi tek na moment u mnogolikom i proturječnom kretanju laži.„Za opstanak sistema nadasve je bitno“, smatra,„da svaka distinkcija između istine i laži propadne“.42 Agamben zna što govori, svaki totalitarizam ovisi o manipulaciji jezikom. Krajem prošloga stoljeća Sloterdijk je postavio pitanje koje se tada još činilo retoričkim: možemo li uopće zamisliti neko„buduće vrijeme u kojemu će Nietzsche biti stvar povijesti – kao što je to Platon bio za Nietzschea“?43 Gomilaju se znakovi da smo već dospjeli tamo, jer Nietzscheov je estetički model kreativnog individualizma, čini se, zamijenjen nečime sasvim drugim. Kada sam ovog proljeća44 maturantima na povijesti dao na analizu lokalne novine za mlade iz druge polovice prošlog stoljeća – od legendarnog Istarskog borca pa do Petice – tipična reakcija bila je negdje između oduševljenog respekta i komentara:„živjeli su u svijetu koji je bio potpuno drukčiji“ i „težili su nečemu sasvim drugačijem“. Vjerojatno i među njima ima onog „pesimizma snage“ koji je spominjao Nietzsche, možda su jednostavno prejaki za ovo vrijeme permanentne tranzicije kao beskrajne adicije. Tko ima dovoljno daha da sebi predoči kako će izgledati ovaj naš skup, ne za dvije tisuće, već kroz dvadeset godina, u kronometrijskom režimu koji će tada vladati? * * * Književnost pomaže kod takvih pokušaja da zamislimo budućnost, i u nekim aspektima pritom ide bar nekoliko koraka ispred filozofije povijesti i teorije. I u najboljim slučajevima, filozofima i kritičarima – za razliku od književnika ili scenarista – nedostaju sredstva kojima bi prenijeli puninu doživljaja života unutar „novih mapi pakla“ – kako je svjetove znanstvene fantastike 1958. godine upečatljivo nazvao britanski pisac i profesor Kingsley Amis.45 Pripovijedanje i izmišljanje nekih drugačijih akcija i reakcija u alternativnim svjetovima, sve nas to vraća, kako primjećuje Suvin, zaboravljenom „bogatstvu primitivnog sinkretizma pjesme i plesa oko logorske vatre, iz čega su se sve umjetnosti razvile“.46 Na to snažno podsjeća pomah42 G. Agamben,„Where is Science Going? An Interview with Professor Giorgio Agamben“, Organisms – Journal of Biological Sciences Vol. 4, No. 2 (2020.), str. 106-107. 43 Peter Sloterdijk,„Pravila za ljudski vrt. Odgovor na Heideggerovo ‘Pismo o humanizmu’“, u: P. Sloterdijk, U istom čamcu, srpski prijevod Aleksandra Kostić, Beogradski krug, Beograd, 2001., str. 124. 44 Misli se na 2023. godinu. 45 K. Amis, New Maps of Hell: A Survey of Science Fiction, Harcourt, New York, 1960. 46 D. Suvin, nav. dj., str. 405-406.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=