183 Igor ŠIPIĆ KNJIŽEVNOST I FILOZOFIJA, FILOZOFIJA I KNJIŽEVNOST Ako je nešto otkrio, Parmenid je otkrio metafiziku, koja se zasniva na logici. A ja, kad sam se već dotaknuo bitka, i koristit ću termine kao ontologija i filogeneza, već sam u tradiciji koja na njemu počiva. Ključne riječi: mediteranizam, nesavršenost, istodobnost. U potrazi za nesavršenim Ožujak‘22. Sunce je u ravnodnevici, Ukrajinom bukti apokaliptičan rat. Pisao sam putopis, Vrgada safari – u nastajanju za Euridikom6; uto je „pošao“ Igor Mandić, pridružio se obljetnici Vesne Parun; konačno, u moj poštanski sandučić prispjela je knjiga Sanje Knežević, Golubica iz crnoga maslinika, Studije o književnom djelu Vesne Parun“7. Promotrivši naslovnicu, otprve shvatim, aha! – preživjet ću. Poput Herodota, slijedit ću ono što su mu kazale proročice zvane peleiades,„golubice“ Dodone, kako su dva crna goluba doletjela iz Tebe u Egiptu, jedan u Libiju, drugi u Dodonu; posljednji se smjestio na hrastu i ondje izgovorio ljudski govor. Doista, u tonu interpretacije drevnoga vrela stoji pitanje – može li element golubice biti pokušaj objašnjenja narodne etimologije primijenjene na arhaično ime svetih žena, koje više nije imalo smisla i konačnu vezu sa Zeusom; je li element pel- bio povezan s „crnim“ ili „blatnim“8 korijenskim elementima u imenima„Peleus“ ili„Pelops“? Jesu li zato golubovi bili crni? Siguran sam da bi se Mandić zapitao – „što zapravo hoće te žene?“,9 a dvoranom će protrčati nagi Eros.10 Dva brda uvijek su dva brda, putenost je putenost. Odlučio sam, esejistički ću, sve je dijelom dalmatinskoga prostora, i sve je u njemu harmonično, savršeni broj koji je jednak zbroju svojih djelitelja. I onda se dogodi da takvo mačističko pitanje pjesmom razotkrije „svijet lišen radosti života“, nešto s „grješkom“ što čvrstu strukturu ipak čini nesavršenom, bio to inzularni minimalizam Prvić-Šepurine,„nagluhost česme“, ili imaginarna samoća„vlastite sobe“. S Jadranske magistrale gledano na život, taj otok – „nijemi svjetovi u meni“ – je uvijek „sneruke“. Znao sam da ću jednom morati zagaziti u tu noć postavljajući sebi elementarna pitanja: može li uopće nešto od mediteranizma biti s„grješkom“, i što bi onda bila„glina“ 6 I. Šipić, u: Zadarska smotra, 1-3, 2023., 300-306. 7 Isto. 8 Poziv na (starozavjetno) razmatranje trenutka fizičkoga razdvajanja biseksualnosti, tj. odvajanja „pomagačice“ od„crno-blatnog“ (moguće afričkog) Adama kako bi bila„nasuprot njemu“ i mogao se s njom povezati po želji. Prema Midrašu, Svevišnji je čovjeka stvorio od blata (gline), Stvoritelj mu je udahnuo dušu. Glina je stoga podržala i začetak pisma. 9 I. Mandić, Što zapravo hoće te žene?: kataklizma feminizma, (zbirka polemika), Znanje, Zagreb, 1984. 10 L. Andreas-Salomé, Šta je Eros, Prosveta, Beograd, 1986.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=