149 Sibila PETLEVSKI, Zagreb FIKCIONALNA KNJIŽEVNOST I MORALNA FILOZOFIJA: PROŠIRIVANJE POLJA ODNOSA U okviru ovog tipa esejiziranja čini mi se bitnim napomenuti da je barem Platon, ako nitko drugi poslije njega u tako razrađenom obliku, učinio „čitanje“ Sokratova života svojom osobnom... avanturom. Posebno je pitanje, možemo li čitanjem Platonovih sokratskih dijaloga i mi, uz pomoć dramske osobe Sokrata, učiniti svoje stavove vrijednima truda uloženog u avanturu kritičkog promišljanja? Hoće li valjanost u tako pobuđenom zaključivanju postati našom vrlinom: hoće li se na nekom mjestu tijekom procesa našeg mudrovanja dogoditi vibrantni spoj dramaturgije i etike, i time pridati moralnoj filozofiji neki novi tip vitalnosti? Za ovaj ogled, barem u njegovome uvodnome dijelu, presudno je čitanje triju suvremenih filozofkinja – Marthe C. Nussbaum, Barbare Herman i Core Diamond – koje su dovele u pitanje neke od tradicionalno prihvaćenih postavki moralne filozofije. Nussbaum se pozabavila odnosom između stila i sadržaja u istraživanju etičkih pitanja; načinima na koje bismo mogli odrediti prirodu etičke pažnje i etičkog znanja i odnos takve vrste pažnje i znanja prema pisanim oblicima i stilovima. Za Nussbaum nema etičkog razumijevanja koje ne bi, uz promišljanje kao intelektualnu aktivnost, uključivalo i emocionalnost kao djelatni pristup. Apstraktna načela i pravila ona vidi kao nužno kontaminirana usmjeravanjem veće ili manje po- (izvor: IO DHK)
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=