Nova Istra

92 NOVI PRIJEVODI Gottfried BENN nu, neuroze, ali to u metafizičkome smislu više nije sadržaj. Više to nije animizam prijašnjih stupnjeva, koji je u magijskoj povezanosti s prirodom i njenim oblikovnim silama još uvijek u samome čovjeku pokretao sile i preobrazbe. Toga zazivajućega čovjeka više nema. Uopće više nema nikakvoga čovjeka, prisutni su samo još njegovi simptomi. Nietzscheov stih: „Tko je izgubio ono što sam ja izgubio, nigdje se ne za­ ustavlja“, može se tumačiti samo u smislu da je izgubio sadržaj – jedino tako dobiva­ mo dostojno objašnjenje toga zagonetnog stiha. Previše su dalekosežne te perspektive, reći će netko, pa i proizvoljne ili čak pogreš­ ne. Ali u ovih 50 godina vidjeli smo čudnovata kretanja, odumiranje i početak tinjanja novih stvari, a prije svega: oslobađanje od istine i utemeljivanje stila. S tumačenjem se ne može doprijeti dalje, usud radi, preobražaj se nadaje. Bengalska osvjetljavanja krize i temeljni feljtonizam uskoro će biti samo ispaša za nojeve ili stepa po kojoj trče lisice. Optimizam-pesimizam zagrlit će se poput dvojice mladića u strastveno zaža­ renoj peći i njihov će pepeo mongolski vjetar nanositi desno od Atlantika i lijevo od Sredozemnoga mora – ne mislim to politički nego okcidentalno-dijalektički – a taj će mongolski vjetar dopirati od Nietzschea – njegov mistral. Izlaza tada više neće biti, pokušaji obnove izgubljenoga središta djelovat će poput reformskoga pokreta, poput mazdaznana.„Koliko bi daleko mogla biti neka takva ‘daljina’ – mene se to ne tiče“, kazao je, no znao je da ta daljina dolazi. I onda je rekao:„San je svijet i dim pred očima vječno nezadovoljnoga“ – sad je on sâm, koji je to rekao, postao za nas snom i ne činimo niti jedan korak na našemu putu a da se pritom ne klanjamo tome snu. S njemačkoga preveo: Milan Soklić, Pula