Nova Istra

86 NOVI PRIJEVODI Gottfried BENN no odricanje svake idile i svakoga općeg razloga, njegovo uspostavljanje nagon­ ske psihologije, postavljanje konstitu­ cionalnoga kao motiva, fiziologije kao dijalektike – ‘spoznaja kao afekt’, cjelo­ kupna psihoanaliza, sav egzistencija­ lizam, sve to njegovo je djelo. On je, što se sve jasnije pokazuje, presudni gigant razdoblja poslije Goethea. Ima sad i takvih koji tvrde da je Ni­ etzsche politički opasan. S tog se sta­ jališta, međutim, prvo mora osmotriti političare. Političari su osobe koje se u svojoj retorici uvijek kriju iza teza ljudi koje ne razumiju, duhovnih lju­ di. Kako je Nietzsche mogao spriječi­ ti da političari nakon njegove smrti u njemu post festum traže vlastitu sliku? Nietzsche je vidio da to dolazi, svo­ joj je sestri u lipnju 1884. pisao da ga užasom ispunjava pomisao kakvi će se sve neovlašteni i posve nepodobni ljudi jednoga dana pozivati na njegov autoritet. Dalje je kazao kako bi oko svojih misli volio imati ograde ‘da u moje vrto­ ve ne provale svinje i zanesenjaci’. Pa ipak nije beznačajno to da se Nietzsche u odre­ đenom razdoblju svoga stvaranja ( Zaratustra ) povodio darvinističkim idejama, vje­ rovao u odabir najsposobnijih, borbu za opstanak koju će izdržati samo oni najtvr­ đi, no on je te pojmove preuzimao kako bi jače obojio svoju viziju, nije mu priličilo raspaljivati svoje viđenje slikama legendarnih svetaca.„Plavu zvijer“ koja se poslije u njemu personificirala sigurno ne bi pozdravio. Kao čovjek bio je siromašan, besprije­ koran, čist – velik mučenik i muškarac. Mogao bih još dodati, za moju je generaciju Nietzsche bio epohalan potres i najveći njemački jezični genij od Luthera naovamo.“ Tako su glasile moje zabilješke za Francusku. To me je navelo da se počnem bav­ iti literaturom o Nietzscheu pa sam utvrdio da o njemu postoji obilje blistavih, iz­ vrsnih knjiga, kako u Njemačkoj, tako i u drugim zemljama, i da je nemoguće valja­ no proučiti čak i samo one najvažnije. Osobno i dalje najveličanstvenijom smatram knjigu Ernsta Bertrama „Nietzsche, pokušaj jedne mitologije“, objavljenu 1918. kod Georga Bondija. Najpoučnijim i najsadržajnijim smatram Jaspersovo djelo, tiskano Friedrich Nietzsche (1844. – 1900.) (foto: 24smi.org )