Nova Istra

165 Žarko PAIĆ FILOZOFIJA čitelja povijesne sudbine umjetnosti. 3 A to znači da iz logike kazivanja u linearno- me slijedu prelazi u vizualnu semiotiku nelinearnosti i kontingencije. Što postaje slučajem, tome je uskraćeno pravo na samorazumijevanje utemeljeno u ideji prvoga uzroka i posljednje svrhe bitka. Prostor-između bitka i događaja nije time prazan prostor bez događajnosti. U njemu se događa ono najintenzivnije uopće moguće. To je ono što označava zagonetku stvaralačke igre. S onu stranu metafizičkih grani- ca jezika i s onu stranu semiotike slike kao pukoga znaka vlastite samousmjerenosti njezino je prebivalište. U suvremenim filozofijskim promišljanjima od Heideggera do Deleuzea susre- ćemo se s još uvijek nedovoljno istraženimpojmomdogađaja ( Ereignis , événement ). 4 Heidegger misli događaj iz pružene podarenosti ili otvorenosti bitka u izvornoj vremenosti s prvenstvom budućnosti. Za Deleuzea se, pak, događaj uspostavlja na razini „plana imanencije“ kao preobrazba bitka u mnoštvu i razlici. Postajanje 3 Jacques Derrida, De la grammatologie , Minuit, Pariz, 1967. 4 Vidi o tome: Žarko Paić, „Zagonetka nadolazećega događaja: Između vjere i tehnoznanosti (Heidegger i Deleuze“)“, u: Treća zemlja: Tehnosfera i umjetnost , Litteris, Zagreb, 2014., str. 165- 203.