Nova Istra

83 Milan BOŠNJAK HRVATSKA KNJIŽEVNOST U SUSJEDSTVU bolovanje! Srpkinje i Slovenke su htjele napakostiti Marici, a „tumač Srbin iz Bosne nije joj pomogao“...; ipak, u priči Ivanov maštuluk piše da je Ivan po dolasku u Nje- mačku„upoznao jednog Srbina, ljubi ga kao rođenog brata“, a Đurđi je u priči Roboti iz „Telefunkena“ „tumačica, gospođa Marija, Slovenka, dala savjet kako postupiti u teškoj situaciji“. Pamtljiv je motiv muslimanke koja se spominje u dvije priče i koja je pomogla Ani i Anđeli da nađu lakši posao. Složena slika odnosa Hrvata, Bošnjaka i Srba u Domovinskom ratu prikazana je u priči Sve za brata blizanca . Na više mjesta, a pogotovo u dopisivanju s bakom Mandom, govori se o surovoj četničkoj agresiji na Hrvatsku. U priči Hrvatska duša kaže se kako dušu nekog naroda treba gledati ne samo kroz rad, nego i kroz svirku, pjesmu i igru. Nailazimo na pozitivnu sliku: hvali Slovake, a hvali i široku hrvatsku dušu. U priči Arslanijevi ključevi govori se o čovjeku, po prezimenu Albancu, koji au- toru dolazi u ured, jer je dobio pismo od suda, a ne zna njemački. Bezrazložno su ga optužili, prekida se postupak i nema presude. Pozitivan kraj i pozitivan odnos dvojice protagonista. Pozitivna slika Albanaca. Turke spominje kao radnike u tvornicama, koji rade s našim ljudima i ističe nji- hovu vezanost za nacionalnu nogometnu reprezentaciju, a u konkekstu iskazivanja nacionalnog identiteta spominje i druge narode. U priči Rođendansko razočaranje piše o „hrvatsko-turskoj invaziji na Beč“ („povijesno“ četvrtfinale Europskoga pr- venstva 2008.) i da su Turci„na prozore svojih stanova objesili turske zastave“. Treba reći da je upravo motiv sporta, prvenstveno nogometa i s tim u vezi navijanja za nacionalne nogometne momčadi, istaknut kao važan način nacionalne mobilizacije u Njemačkoj, a time i važan način očuvanja i razvijanja nacionalnog identiteta. Umjesto zaključka Jozo Župić rođen je 1948. u Sinju, za svećenika je zaređen u istome gradu 1973. godine. Značajan dio svoga radnoga i pastoralnoga djelovanja obavlja u Njemačkoj: u Stuttgartu, Düsseldorfu, Leverkusenu, zatim dulje razdoblje u kojemu je literarno najaktivniji u Berlinu i Ludwigsburgu, a danas je i dalje jednako aktivan u Münche- nu. Uz ovdje spomenute knjige, Jozo Župić je u povodu 40. obljetnice izdao opsežnu knjigu 40 godina Hrvatske katoličke misije u Ludwigsburgu (2010.), u kojoj se navode voditelji i aktivni članovi te opisuju najvažniji događaji i aktivnosti iz bogate povijesti Hrvatske katoličke misije u tome gradu, a o 40. obljetnici svoga misništva objavio je knjigu Župići (2013.) u kojoj istražuje i opisuje svoje prezime i suprezimenjake. Nacionalni i vjerski motivi i teme, koji se u fra Joze tako često isprepliću, nagla- šeni su i u vrlo značajnom djelu kojemu je posvetio mnogo truda i vremena. Naime,