Nova Istra

82 HRVATSKA KNJIŽEVNOST U SUSJEDSTVU Milan BOŠNJAK O Hrvatskoj govori s divljenjem opisujući njezine prirodne ljepote, o njezinoj ponosnoj prošlosti, kao i kad govori o Hrvatskoj svoga djetinjstva i djetinjstva svojih likova. Kad piše o sadašnjoj Hrvatskoj, uz ponos i jasno izražen emotivan stav – au- tor iskreno uzvikuje „I neka živi Hrvatska!“, vidljivo je nezadovoljstvo trenutačnim stanjem hrvatskoga društva te je pisac vrlo kritičan, što je detaljno opisano u priči Dvjesto kuna kazne . Priča u kojoj se podržava slična slika Hrvatske jest Grlica gdje se, između ostaloga, opisuje incident prilikom parkiranja, a ne poštuje se ni pravilo o udaljenosti ronilaca od obale, pa autor kaže kako„ovdje očito vrijedi zakon jačega“. S druge strane, treba istaknuti često prikazivanje Hrvatske kao države koja ima što ponuditi svijetu. Nadalje, vrlo je naglašeno hrvatsko zajedništvo. Bosnu i Hercegovinu prikazuje kao rodnu grudu nekih likova, toplo, srdačno, naklono, ali je primjetan i odnos u kojemu se kaže da su „sela prazna“ ili „da nema ljudi“, a govori i o specifičnim problemima Hrvata u Bosni i Hercegovini. Vrijedi istaknuti posebno lijep opis Hercegovine u priči Ovdje nebo nije plavo . O Jugoslaviji govori kao o državi koja nije ništa nudila Hrvatima, pa su„trbuhom za kruhom“ morali seliti iz sela i gradova i potražiti sreću u inozemstvu. Pozitivno je opisana tzv. Jugoslavenska dopunska škola koju je bivša država organizirala za djecu svojih građana u inozemstvu, gdje je Klaudija iz priče Robovi materijalnoga „naučila čitati i pisati bez pogreške.“ Nijemce prikazuje na dva ključna načina: kao prijatelje i neutralno, hladno, bez- lično. U mnogim pričama podržava se pozitivna i pomalo idealizirana slika Nje- mačke kao države u kojoj besprijekorno funkcioniraju red, rad i disciplina, u kojoj svi poštuju zakone i ponašaju se pristojno. To je, između ostaloga, vidljivo u priči Dvjesto kuna kazne . Ipak, prikazuje i drugo lice Njemačke. Odnos naših ljudi prema Njemačkoj opisuje u priči Penzionerske zanimljivosti : „Njemačku hvale sve u šesna- est, jer im je dala kruh...“,„Omogućila im je dobre penzije s kojima će pristojno živjeti kad se vrate na rodno ognjište...“; u istoj priči govori i o tome što je duša:„Tvoja duša je Božji dah u tvome životu. I kao Bog ona je za sva vremena živa.“ U nekoliko priča govori se o lošem, nehumanom odnosu prema stranim radnici- ma, primjerice u priči Roboti iz „Telefunkena“ . U priči Radovati se životu autor iznosi podatak da Nijemci na poljima uglavnom rade noću. Ostale države gotovo da ne spominje, a donekle se slika stvara prilikom uvođenja u radnju i opisivanje pripadnika drugih nacionalnosti, što je pak vrlo rijetko. Pripadnici drugih južnoslavenskih naroda spominju se rijetko, povremeno na- ilazimo na pozitivnu, a povremeno na negativnu karakterizaciju. U priči Uzmite