Nova Istra

70 HRVATSKA KNJIŽEVNOST U SUSJEDSTVU Milan BOŠNJAK automobila s njemačkim registracijskim pločicama i za to dobio kaznu i potvrdu o plaćenoj kazni. Već smo ranije rekli da je, veća od umjetničke, najveća korist u pri- čama Joze Župića dokumentarističko bilježenje segmenata života konkretnih ljudi koji su u drugoj polovici 20. stoljeća i na prijelazu u 21. stoljeće živjeli u Njemačkoj, kao i stvaranje javnog mnijenja redovitim objavljivanjem priča u dnevnome tisku. Pogotovo stoga mislim da je prava šteta to što autor prostor koji dobiva za kolumne nije iskoristio za konstruktivnu kritiku hrvatskoga društva i, još više, za promicanje pozitivnih vrijednosti domovine i povezivanje naših iseljenika s domovinom, nego za ovako sirovo utvrđivanje i potvrđivanje u iseljeništvu čestih predrasuda o (ne) funkcioniranju hrvatske države. Motivi i teme Teme kratkih priča i motivi u pričama, kao najmanje relativno samostalne temat- ske jedinice koje Jozo Župić donosi u svome književnom radu, proizlaze iz širokog spektra svega što zaokuplja hrvatske iseljenike. Posebno su naglašene kršćanske teme i motivi, zatim tipične teme i opća mjesta te najveći problemi i nadanja pripad- nika prve generacije naših iseljenika, motivi o djeci i mladima, vesele i šaljive teme i motivi. Važni su motivi i teme o fenomenima suvremenoga društva te o aktualizira- noj baštini u kojima autor, povezujući sadašnjost i prošlost, želi prenijeti univerzalne poruke. Za potrebe ovoga rada motive i teme mogli bismo podijeliti u deset glavnih sku- pina: Kršćanske teme i motivi U kratkim pričama fra Joze Župića izrazito je važna kršćanska, katolička poruka. Autor citira kršćanske misli, raspravlja o kršćanskim pitanjima i/ili preporuča krš- ćanske vrijednosti u gotovo svim pričama, a nekoliko njih mogu samostalno i cjelo- vito funkcionirati kao male propovijedi. Primjer su brojne priče, primjerice Bog je stvorio Božić gdje autor želi reći kako se ne kaže da se dijete pravi, nego da se prima, kao što se i ljubav ne može praviti, nego se prima. Dalje razvijajući misao, dolazi do toga da nismo napravili Boga (jasno da bi bolje bilo reći stvorili ), da on sam sebe nije napravio, ni Marija, ni Josip, nego nam ga je Bog darovao , a mi ga možemo primiti . Priča Katini križevi svakako spada među uspjelije. Na početku se citira ulomak iz pripovijesti Ruth Schumann Crni kralj . Odlično je uklopljeno:„To iskustvo želim svakome na Veliki petak.“ Dva su velika Katina križa – smrt sina i kćeri 80-ih godi- na prošloga stoljeća. Posvećuje se odgoju svoja tri sina, utjehu traži i nalazi u Bogu.