Nova Istra

391 Žarko PAIĆ STUDIJE, OGLEDI, ZAPISCI put slobode. 10 Umjesto, dakle, vertikalne strukture transcendentalne dijalektike koja supstan- cijalno ili esencijalno određuje pojam subjekta iz refleksije i spekulacije „o“ svijetu, na djelu je gradnja novih ljestava do onostranosti. Iz egzistencijalne bestemeljnosti slobode uronjene u tjeskobu, krivnju i iskonski grijeh modernoga subjekta pruža se pogled u visine. Kada subjekt postaje supstancijom, tada se više ne radi „o“ mišljenju koje reflektira „o“ svijetu. Obrat otpočinje time što je subjekt „u“ svijetu već uvijek u stanju egzistencijalne nužnosti odluke i izbora za svoj vlastiti život. Subjekt više nema unaprijed svoju„bit“. Ništa više nema zauvijek određenu bit božanskom milo- šću apsoluta koji platonski treba spoznati uzdizanjem do posljednje postaje mišlje- nja kao bitka-za-sebe. Pred njim je otvoreno more mogućnosti. Ali one, međutim, nisu beskrajne. Sve je u tome kako prispjeti na drugu obalu bez kajanja za životom posvećenim vremenitim i prolaznim svrhama tjelesne ekstatičnosti. Subjekt postaje supstancijom u vlastitome životu kao događaju bitka i vremena. Otvorenost se, pak, ne smije shvatiti iz perspektive beskonačnosti mogućnosti. Ono što čini Kierkega- ard u svojemu razumijevanju vremena egzistencije kao ponavljanja bitka u postaja- nju razlikom unutar Istoga, bit će istinski put za novu ontologiju mnoštva i razlike Gillesa Deleuzea. Pojam bitka kao postajanja Deleuze je izveo iz Nietzschea. A po- jam vremena, pak, kao ponavljanja u svagda novome kruženju sfera svoje podrijetlo duguje Kierkegaardu. 11 Kada subjekt iz egzistencijalne „nužnosti“ spoznaje duhovnoga bitka odlučuje o vlastitome životu, nije više riječ ni o čemu unaprijed određenome. Gubi se ono sud- binsko u smislu određenosti i vječnosti u stalnoj prisutnosti ( nunc stans ). Pred njim se rasprostiru sfere egzistencije. Više ništa nema unaprijed svoju vrijednost. Zbog toga se kontingencija pojavljuje jedinom pravom značajkom subjektivne istine. Ali ta i takva kontingencija ne znači da ne postoji smisao bitka. Dospijeće do posljednje sfere istine, koja se nalazi u onome religioznome, otvara egzistencijalno polje mo- gućnosti. Tragedija je u tome da svaka odluka o vlastitome životu postaje sudbo- nosnim ili-ili . Svaki izbor postaje otuda značajkom faktičnosti slobode u svijetu bez supstancijalno određene istine. Kierkegaard je na formalno hegelovski način otvorio nov način„filozofiranja“. Preokretom tradicije metafizike otvorio je, naime, put spram singularnosti fenomena. Jedinstvenost egzistencije kao estetsko-etičko-religioznoga postajanja u preobrazbama postavljeno je u prvi plan. Vjera u egzistenciju određuje 10 Vidi o tome: John D. Caputo, How to Read Kierkegaard , W.W. Norton & Company, New York – London, 2007. 11 Vidi o tome: James Williams, Gilles Deleuze’s Difference and Repetition : A Critical Introduction and Guide , Edinburgh University Press, Edinburgh, 2005. i James Williams, Gilles Deleuze’s Philo- sophy of Time: A Critical Introduction and Guide , Edinburgh University Press, Edinburgh, 2011.