Nova Istra

311 Sanja VULIĆ HRVATSKA KNJIŽEVNOST U SUSJEDSTVU Devin, Lamoč, a dijelom se naseljava i područje Malih Karpata. Usto, Hrvati se u slovačkom Zagorju znatnim dijelom naseljavaju u već postojeća, ali nakon turskih pustošenja ispražnjena sela kao što su Visoka (na Moravi), Lozorno, Zohor, Lab, Gajeri, ali i utemeljuju nova naselja kao npr. Mast i Dubravu te god. 1548. Borinku. Također su se naseljavali i u grad Stupavu koji se u međuvremenu proširio i na selo Mast. U drugoj polovici 16. stoljeća Hrvati dolaze u sela Marianku i Uhorsku Ves te u gradić Senicu. Ima ih i u gradu Skalici, a hrvatski utemeljeni Mokri Gaj poslije je po njima čak bio prozvan Charwaty. U slovačkome Podunavlju u 16. stoljeću osnivaju Lamoč koji se po njima još zvao Krabatendorf, odnosno Chorvátska Ves. Znatan broj Hrvata živi i u obližnjemu gradskome središtu Požunu (Bratislavi) 1 te u Praći, Malom Bielom i Čunovu, itd. Ukratko, na kraju trećega migracijskoga vala u Požunskoj i Nitranskoj županiji bilo je više od 60 hrvatskih naselja. Nažalost, ta su brojna hrvatska naselja vrlo brzo asimilirana, većina njih već u 16. stoljeću, a zatim i u 17. (npr. Mokri Gaj je danas dio grada Skalice, bez ikakva hrvatskoga traga, zatimDevin itd.). Preostala malobrojna hrvatska naselja poslovačena su u 18. stoljeću (npr. Šarfija i Mast). Lamoč i Velike Šenkvice prestali su biti hrvatska na- selja tijekom 19. stoljeća. Ipak valja napomenuti da su posljednji potomci hrvatskih doseljenika u Lamoču, koji su još govorili hrvatski, živjeli još 20-ih godina 20. stolje- ća. Danas Hrvati u Slovačkoj žive još samo u četirima naseljima. To su: Novo Selo (Devínska Nová Ves), Jandrof ( Jarovce), Čunovo i Hrvatski Grob (Chorvázsky Grob). Svi su čakavci, pa tako i Hrvati u Hrvatskome Grobu, iako rabe zamjenicu kaj , koja pokazuje da su podrijetlom sa stare čakavsko-kajkavske granice na liniji Karlovac – Kostajnica, južno od koje je bilo kompaktno hrvatsko čakavsko područ- je, kao što je i čitava središnja Hrvatska u to doba bila isključivo čakavska. O svima četirima do danas preostalim hrvatskim naseljima u Slovačkoj objavljeni su brojni radovi i monografije, povijesne, etnografske i interdisciplinarne, ali samo u Novom Selu nalazimo autore koji na hrvatskomu pišu neku vrstu književnih djela. Hrvatska književnost u Novom Selu u Slovačkoj Prva pjesnička zbirka koja je u Slovačkoj objavljena na hrvatskome jeziku nosi na- slov Ča dan donesie (1997.), a autor je Viliam Pokorny (Novo Selo, 1929.), obitelj- skoga nadimka Tica. Zbirka sadrži 50 pjesama, a među njima su najuspjelije pjesme distihovi. Obično se odnose na neke opće životne istine ili su poučnoga karaktera, npr. pjesma dvostih „Sudac“ ( Za lakomiju drugih rad sudi / ze svojega ti ništ ne po- nudi ), ili „Skromno i neskromno“ ( Skromno se drži to ča je važno / Zač sakuč grmi to 1 U normiranomu hrvatskom književnom jeziku ime Požun rabi se isključivo u vremenskom kon- tekstu prije raspada Austro-Ugarske Monarhije. Inače se za taj grad rabi ime Bratislava.