Nova Istra

310 Sanja VULIĆ, Zagreb HRVATSKA KNJIŽEVNOST U SLOVAČKOJ I MORAVSKOJ „Od 16. stoljeća do kraja Drugoga svjetskog rata Hrvati su u Novom Selu kontinuirano živjeli i bili znatno većinsko stanovništvo toga mjesta. Među- tim, nakon Drugoga svjetskog rata, Novo Selo, koje se nalazi sjeverozapad- no od glavnoga grada Bratislave, administrativno je pripojeno tomu gradu, iako prostor između Novoga Sela i Bratislave nemalim dijelom nije naseljen. Umjesto da se gradi na praznomu prostoru, u samom Novom Selu počinju se graditi goleme stambene zgrade kako bi se promijenio omjer stanovniš- tva. Zbog toga je vrlo brzo oko tisuću novoselskih Hrvata postalo manjina u svome selu, koje je postalo naselje s oko pet tisuća stanovnika. Već potkraj 20. stoljeća, nakon daljnjega naseljavanja slovačkoga stanovništva u novoiz- građene goleme stambene zgrade, novoselski su Hrvati neznatna manjina u sklopu sedamnaest tisuća stanovnika toga naselja. Našavši se u tako neza- hvalnom položaju, Hrvati su se počeli ubrzano asimilirati i zaboravljati svoj govor, običaje i način života...“ Uvod Zanemarimo li pojedinačna naseljavanja, možemo reći da su se Hrvati na teritorij današnje zapadne Slovačke doseljavali tijekom triju velikih migracijskih valova u 16. stoljeću. Iseljavali su se iz središnje Hrvatske. Prvi se migracijski val dogodio 40-ih godina toga stoljeća, a jedno od prvih hrvatskih naselja bila je (Zagorska) Bistrica. Drugi se migracijski val zbio početkom 50-ih godina, a treći na prijelazu iz šestoga u sedmo desetljeće 16. stoljeća. Nakon prvoga i drugoga migracijskoga vala, nastaju kompaktna hrvatska naselja u slovačkom Zagorju, i to: Borinka, Mast, Novo Selo,