Nova Istra

298 HRVATSKA KNJIŽEVNOST U SUSJEDSTVU Sanja VULIĆ suvremene hrvatske i mađarske proze. Izdvajamo kratku prozu „Blijedi mjesec” s temom ljubavi i nevjere. Pjesnik Ladislav Gujaš (1960.) također je rodom iz mađarskoga dijela Podra- vine. Dvojezičnu pjesničku zbirku Dodir vremena / Az idő érintése objavio je 1990. Odrastao je u selu Brlobašu, kojemu je posvetio tople lirske pjesme, npr. „Noć u Brlobašu”. Vrlo su mu lijepe i pjesme koje su tematski usmjerene razmišljanju o ljudskom životu, poput pjesama „Starost” i „Opravdanje”. Budući da govor Brlobaša, iako kajkavske osnovice, mješavina podravske kajkavštine i arhaične hrvatske što- kavštine s ekavskim refleksom jata, koja pripada slavonskomu dijalektu, L. Gujaš je, iz istih razloga kao Džuretin, u ranijoj fazi svoga pjesništva rabio osebujni književni jezik s ekavskim odrazom jata. Pjesništvo Vinka Marjanovića (1951.) po tjeskobnom se ozračju, ali i po pje- sničkom stilu može usporediti s Džuretinovim i Šimarinim pjesništvom, npr. pje- sma„Umrklom kolu smo igrali“. Njegov je dalji književni razvoj u znatnoj mjeri one- mogućen jer ga je kao mladoga hrvatskoga književnika već spomenuti ultraljevičar Ljubomir Tomić vrlo oštro kritizirao (usp. Vidmarović, 1991: 75-77). Posebice je zanimljivo da je iz Novoga Sela u mađarskom dijelu Podravine pod- rijetlom književnica Mary Helen Stefaniak . Rođena je i odrasla u Milwaukeeju u SAD-u. U djelima često spominje Novo Selo i svoju rodbinu. Njene likove, koji su kao odrasli ljudi došli iz Novoga Sela u Ameriku, karakterizira silna sjeta i velika bol za starim krajem. Ta je čežnja ponekad opisana i na groteskan način, ali zato nije manje stvarna. Da Mary Helen nije ravnodušna prema svomu podrijetlu, pokazuju i njeni romani kojih se radnja djelomice događa u Milwaukeeju, a djelomice u Novom Selu. Piše isključivo na engleskom jeziku. Na području današnje zapadne Mađarske, u čakavskom selu Koljnofu, rodio se svećenik i pjesnik Ferdinand Sinković (1911.-1993.), koji je više od polovice života proveo na području današnje Austrije. Pjesničku zbirku Otajni ribolov objavio je 1982. Pjesme su mu različite tematike i različite književne kvalitete. Među rodo- ljubnima izdvajamo pjesmu„Kukavni narodi nimaju doma“. Mnoge od njegovih pje- sama s vjerskom tematikom izrazito su poučnoga tipa, npr. pjesma „Umornik je...“ Autor je četiriju drama i jednoga scenskoga djela za djecu. Sinković je zapažen i kao pisac brojnih kraćih proznih djela. Od njegova romana s misionarsko-refleksivnom tematikom, naslovljenoga Očaran od vjekovječnih gor , objavljeno je samo poglavlje „Mir na svoju ruku“ (1987.). Pišući o Sinkovićevim književnim djelima, Benčić (2010: 155) zaključuje:„Općenito možemo ustanoviti da pisac naginje mističnosti i apologetsko-apokaliptičkom tumačenju svijeta“. Pjesnik Mate Šinković (1927.-1972.) također je rodom iz polutisućljetne hr- vatske dijaspore u zapadnoj Mađarskoj. Cijeli je život proveo u rodnome Koljnofu.