Nova Istra

287 Sanja VULIĆ HRVATSKA KNJIŽEVNOST U SUSJEDSTVU i „More mojega sna“. Jelić i A. Karagić napisali su znatno veći broj djela nego što ih je očuvano. Budući da su obojica zbog svoga hrvatskoga rodoljublja bili osuđeni na tešku robiju, brojne su im rukopise vlasti uništile, a neki su izgubljeni. Ostale su, koliko je poznato, samo 32 Jelićeve pjesme i 25 kraćih proznih tekstova. Od Kara- gića je ostalo 16 igrokaza i 17 novela. Mnoga od tih djela bila su neobjavljena sve do 2003. Za tisak ih je priredio i te godine objavio podravski Hrvat iz Mađarske Đuro Franković, pod naslovom Kazališni komadi i novele . Važno se prisjetiti da je iz Bačkoga Aljmaša uMađarskoj bio rodom i bunjevačko- hrvatski pjesnik Ante Evetović Miroljub (1862.- Valpovo, 1921.), idejni začetnik i jedan od utemeljitelja Kluba hrvatskih književnika i umjetnika, osnovanoga 1909. u Osijeku. Kao svećenik, autor je brojnih pjesama domoljubne i vjerske tematike, a nerijetko se te dvije teme u njegovim pjesmama isprepliću, npr. u pjesmama „Moje zvanje“, „Dodji k nami, Duše Sveti“, „Pjesnički uzdisaj“. Među rodoljubnim pjesma- ma još izdvajamo pjesme naslovljene „Domoljublje“,„Ja te gledam, ja te motrim...“,„Ja proljeće čekam“ i dr. Programatska mu je npr. pjesma naslovljena „Hrvatskim pje- snicima“. Zapažene su i njegove pjesme sa socijalnom tematikom, kao npr. „Molitva poljodjelca“ i „Uzdisaj radnika“. Za života mu je objavljena pjesnička zbirka Sretni i nujni časi (Osijek, 1908.). U povodu 10. obljetnice pjesnikove smrti, 1931. je u Osi- jeku objavljen izbor Iz pjesama Ante Evetović-Miroljuba , a u Subotici Spomen izdanje pjesama Ante Evetovića Miroljuba . Njegove je Sabrane pjesme za tisak priredio Ma- rin Mandić. Ta je knjiga objavljena 2001. u Budimpešti. U povodu 150. obljetnice pjesnikova rođenja u Subotici je 2012. objavljen sažet izbor Evetovićeva pjesništva. Ta nevelika zbirka, naslovljena Vječnosti doba , zapravo je izbor iz Mandićeve knjige. Iz Bajskoga je trokuta bio rodom i svestrani, iznimno plodan pisac, bunjevački Hrvat Petar Pekić (1896.-1965.). Većinu je života proveo i većinu djela napisao u Subotici i Zagrebu. Uz nekoliko knjiga poetskih djela te dramskoga djela „Meropa, mesenska kraljica“, u povijesti će književnosti ponajprije ostati zapamćen kao autor dvaju romana: Uvela ruža (1930.) i Novi ljudi (1932.). Nakon Drugoga svjetskoga rata djeluje veći broj književnika koji su rodom iz Bajskoga trokuta. Među prvima se u tome razdoblju javila bunjevačkohrvatska pje- snikinja Roza Vidaković (1922.-1981.). Bila je zapažena, među inim, po pejzažnoj lirici. Međutim, zbog izrazito nezahvalne društvene situacije u kojoj je živjela i stva- rala, nije svoju umjetnost riječi imala prilike do kraja razviti. Zbog prisilnoga pje- snikinjina povlačenja iz javnosti, njezina prva i jedina samostalna pjesnička zbirka, naslovljena Iz dubine , objavljena joj je posthumno 1986. Hrvatski književni kritičar iz Mađarske Stipan Filaković (2001: 112) opisuje je kao vjerojatno najbolju hrvat- sku pjesnikinju u Mađarskoj nakon 1945., što ipak nije bila. Bunjevačka Hrvatica Anuška Babić-Vidakovi ć (rođ. 1923.) u kasnijoj se život-