Nova Istra

204 HRVATSKA KNJIŽEVNOST U SUSJEDSTVU Milorad STOJEVIĆ prošloga stoljeća. Sporadično, u nekim pjesmama objavljenima po novinama i ča- sopisima, ali i u zasebnim zbirkama osjećaju se drugačiji pjesnički tonovi, a stvo- rili su ih, između ostalih: Jurica Čenar (Csenar) 2 , Bjelko (Albin) Frank, Herbert Gassner 3 , Andi Novosel (Andreas Novoszel) 4 , Ewald Höld, Matilda Bölcs 5 , Peter Tyran, Dorotea Lipković (Dorothea Lipkovits Zeichmann) 6 , Jolanka Tišler (Tislér Jolán) 7 . U novije vrijeme dijelom to nastavljaju Fred Hergović (Hergovich) 8 , Ro- mana Schweiger, Timea Horvat (Horváth Tímea) 9 i još poneki. To su pjesnici koji više ne lamentiraju o nestanku hrvatske riječi, nego tu riječ, uglavnom, osviješteno poetozofski uporabljuju, ali jednako tako ne zaboravljaju svoj narodnosni kontekst dajući mu dimenziju estetičnog sadržaja, počesto i s ironijskim, ili kojim ostalim otklonom od plačljiva, počesto tek tradicijom naslijeđena domoljublja. K jednu, iz- miču ga romantičarskoj patetičnoj lamentaciji nad asimilacijom, stavljaju ga u sklop urbane objektivnosti, te naravnog socijalnog i socijetalnog okoliša. U te nove tendencije uklapa se i pjesništvo Franje Francija Franza Franca Rotte- ra 10 , odnosno jedina njegova knjiga, poema Croatia liberata 11 . Za razliku od pret- hodnikâ, on je te pjesničke tendencije radikalizirao do krajnjih granica, povezao ih s jedne strane sa suvremenom hrvatskom i srednjeuropskom lektirom, a s druge strane sa „sadržajnim“ hrvatskim ratnim aktualitetom glede Domovinskoga rata. Pisao je Rotter svoju poemu Croatia liberata u tijeku Domovinskoga rata i svoje bolesti, ali i u sjeni dvojbe kako će njegovo djelo biti prihvaćeno u sredini koja je u pjesništvu s konceptom skučena, kao i njenoj recepciji na hrvatskome jeziku, o 2 Zbirke: Kolo Slavuj (1981.), Misi, misli (1983.), Mi svi (1992.), Posvete (2006.). 3 Zbirka: Ledolomac (1984.). 4 Zbirka: Pohota (1994.). 5 Zbirka: Jantarska ciesta (1992.). 6 Zbirka: Keine Erinnerungen mehr: Gedichte auf kroatisch und deutsch / Nema uspomena: hrvatske i nimške pjesme (1994.). 7 Zbirke: V modrim neba (1988.), V zrcalu rodice (2008.). 8 Zbirka: Staubsaugen (1988.). 9 Zbirka: Ako nisi tu (2008.). 10 Franjo Rotter (Franc/Franz, dao se zvati Franci [N. Benčić u pogovoru s naslovom ...u ljubavi sada ja stanujem... , u: Rotter, Croatia liberata , str. 126]), rođen je u Gornjoj Pulji (Zgornja Pulja, Oberpul- lendorf, Felsőpulya) 23.VIII. 1970., ali je bio Gerištofac (KroatischGeresdorf,Austrija).Osnovno i srednje školovanje pohađao je u rodnome mjestu,Velikom Borištofu (Großwarasdorf, Nagybarom) i Beču, gdje je završio studij slavistike/kroatistike i romanistike/francuskoga jezika, a magistrirao u Beču kod akademika Radoslava Katičića s temom Bilinguismus der Burgenlandkroaten – Sozio- psychologische Aspekte der Assimilation (1995.). U bilješkama mu je ostalo zamišljeno disertacijsko djelo Sprachliche Inovation des Burgenlandkroatischen in der zweiten Hälfe des 19. Jahrhunderts . Umro je u Gornjoj Pulji 15. II. 2002. g. 11 Hrvatsko štamparsko društvo, Željezno/Eisenstadt, 2002.