Nova Istra

200 HRVATSKA KNJIŽEVNOST U SUSJEDSTVU Mile PEŠORDA i glasilima javne komunikacije uskladi prema izbalansiranim nacionalnim in- teresima; • kada se takve pozicije ne budu koristile za naivno motivirane oblike kulturne diskriminacije (kao što je pokazala publikacija „Književni razgovori“ u redak- ciji Izeta Sarajlića i s pogovorom Ivana Fogla); • kada se u jezičnoj praksi osjeti prisutnost zaključaka simpozija o jezičkoj tole- ranciji, a lektori prestanu vršiti masakr nad zapadnom varijantom hrvatsko- srpskog jezika i konačno započne razgovor o našem jezičnom standardu; • kada u otkrivanju kulturnog nasljeđa Bosne i Hercegovine prevlada sistemat- ski, programski i eruditivan stil rada, otvoren čitavoj kulturnoj javnosti, i kada se energije i novčana sredstva tog poduhvata ne budu trošili na djela lišena programskog opravdanja te ugledne fundacije, ili stručno promašena, umjesto da se angažiraju stručnjaci za još neistražena područja svih kultura naroda ove republike na ravnopravnoj osnovi; • kada Ivan Fogl, koji po nacionalnom paritetu predsjedava zajedno s vama skupovima u Republičkoj konferenciji Socijalističkog saveza, gdje se rješavaju sudbinska pitanja kulture, bude barem po profesionalnoj političkoj obavezi, ako ne po savjesti, odgovorio mladom hercegovačkom pjesniku Mili Pešordi zašto u materijalima za jedan službeni skup, izrađenim u vašoj instituciji, nisu, pored ostalih sličnih manifestacija, ni spomenuti Šimićevi susreti (znači li to da su oni diskvalificirani?); • kada ovoj kulturnoj javnosti prestanu dijeliti lekcije savjesti u kojima unitari- stička psihologija poprima oblik agonije, koje se već na više skupova pojavljuju nepozvane i „kao gosti“ zloupotrebljavaju gostoprimstvo, da bi ovo područje, otvoreno za demokratski slobodan razgovor o vlastitim problemima, pretvorile u poligon obračuna protiv jedne nacionalne i kulturne suverenosti s pozicija druge, u ulozi njenog eksponenta; • kada vi i vaši istomišljenici ustanete protiv nepravdi što su činjene istoj onoj kulturi, i istim tim ljudima koje ste optužili kao huškače i doušnike Grge Gamulina; • kada se u kulturi prestane nastupati u stilu arogantnog policijskog dušobrižniš- tva, kako ste vi učinili u nekoliko navrata, sistematski, uporno mjereći dubinu javnog strpljenja; • kada bude sasvim jasno u čije ime vi govorite, jer se ova sredina ionako uz