Nova Istra

197 Mile PEŠORDA HRVATSKA KNJIŽEVNOST U SUSJEDSTVU 1967.) i Svjetiljka od trnja (1971.), njegov ured- nički rad u „Životu“, kao i njegovi znameniti tekstovi UVLAKE GREDU – A POSTOLE STOJE (glasoviti broj časopisa „Život“ br. 11- 12/1970.) i U CARA TRAJANA KOZJE UŠI g. 1971. – napisan za br. 9 „Života“ (i u kojemu nije smio biti objavljen, a skupo je sta- jao autora, jer se nije svoga djela odrekao niti ga porekao) život su poezije, knjige i naroda obo- gatili samosvojnom i modernom, na matičnom tijeku hrvatske riječi kao „svomu korijenskomu izričaju“ izgrađenom, praksom i teorijom. Odu- hovljeni brabonjak riječi materinskoga jezika u Koromana je dobio majstora-draguljara i hra- bra odvjetnika. Hrvatski pjesnik ZNAMENA, objavlje- na u Sarajevu g. 1968., Nikola Martić (Višići, 1938. – Split, 2013.) svojim je VRTOVIMA ZEMLJE HUMSKE (Sarajevo, 1964.) unio hercegovačku mediteransku priču vedrine i pučine u sarajevski i bosanski prostor susreta i raskrižja svjetova, da bi ovom poemom navi- jestio sljedeću knjigu, Znamen , biblijsko-saint- ‑johnperseovskoga tvoračkoga zamaha, u kojoj se okosnicom ovoga zaista novoga glasa u suvre- menomu hrvatskom pjesništvu nametnula pje- sma HRVATSKA ZEMLJA TRAGIČNIH PJESNIKA. Kada je, u godini sloma Hrvat- skoga proljeća, 1971., također u Sarajevu izašla Martićeva nova pjesnička knjiga BOGUMIL- SKA BAJKA (naslovljena prema pjesmi nagra- đenoj 31. svibnja 1970. na prvim Šimićevim su- sretima ), dobili smo potvrdu o novini i svježini jednoga glasa kojega izvorna pjesnička pobuna protiv ujednoumljenoga reda stvari i progona hrvatskoga jezika tvori cjelovit filozofsko-poe- tički osmišljen svjetonazorski sustav. Nu, kada su god. 1981. objavljene u Sarajevu njegove Vladimir Pavlović Mirko Marjanović Stanislav Bašić