Nova Istra

182 HRVATSKA KNJIŽEVNOST U SUSJEDSTVU Milorad NIKČEVIĆ Petrovića Njegoša (1841.-1921.). U crnogorskoj prijestolnici Cetinju pristižu u Njegoševo doba učitelji iz susjedne Dalmacije: Petronije Lujanović, koji obnaša dužnost arhimandrita Cetinjskoga manastira i poslove mjesnoga učitelja u Cetinj- skoj školi, Đorđije Srdić, koji obavlja učiteljske poslove po selima Katunske Na- hije i Kastel Lastvi (Paštrovići), Antonije Macura, reformator crnogorskih škola, Stevan Petranović, Nikola Musulin, učitelj i pisac u čijim se epskim tvorevinama prepoznaju njegoševske refleksije i misaoni modeli. Iz Dalmacije doseljava književ- nik Jovan Sundečić, podrijetlom od crnogorskih Šundića, koji razvija bogatu knji- ževnu i političku djelatnost, te učitelji: Mihailo Mršić, Božo Novaković te Špiro Kovačević. Simo Matavulj, Šibenčanin, podrijetlom iz Uskoka u Crnoj Gori, kao učitelj boravi na Cetinju 1881.-1888. i objavljuje djela iz crnogorskoga života: ro- man Uskok , pripovijest „Sveta osveta” i druga djela. U posljednjemu desetljeću XIX. st. na Cetinju borave sljedeći učitelji i književnici dalamtinskoga podrijetla: Mitar Ivelić, Niko Ivanković i Antonije Kobliška. Nikola Tesla (1856.-1943.) podrijetlom je iz Banjana od Draganića u Crnoj Gori. Duže vrijeme (l873.-l888.) na Cetinju boravi Baltazar (Baldo) Bogišić koji radi na čuvenom „Imovinskom zakoniku za Knjaževinu Crnu Goru” (1888.). Drugi put boravi od 1889. do 1899. u svojstvu ministra pravde. Obrazovani Cavtaćanin, znalac ne samo pravnih znanosti, nego i izniman filolog, sociolog, književnik i proučavatelj povijesti slavenskih država i nji- hovih prava, ušao je u povijest crnogorske kulture kao etnograf, sakupljač usmenoga narodnog blaga, izvanredan poznavatelj crnogorskoga duhovnog i običajnog života. Aktualna je njegova zbirka Narodnih pjesama iz starijih primorskih zapisa sa studi- jom „O bugaršticama” i rječnikom autentičnoga crnogorskog leksika. Crnogorci su mu podigli dostojan spomenik ispred Pravnog fakulteta u Podgorici. I drugi Cavta- ćanin, slikar Vlaho Bukovac boravi na Cetinju. Poznati su njegovi portreti i uljane kompozicije koje je načinio u Crnoj Gori. Krajem devedesetih godina XIX. st. i početkom XX. st. na Cetinju borave prof. J. Batut, prof. Beara, učitelj Brkanović, pristaša socijal-demokratskih ideja, prof. dr. i pjesnik Fran Kulišić, filolog i akade- mik Luka Zore, prof. dr. Fran Milobar, autor povijesno-pravne studije Dukljanska kraljevina (Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, 1889.-1900.) i drugih radova o Crnoj Gori i Crnogorcima. Posljednje izdanke doprinosa dali su Ličani Dušan Vuksan i Dušan S. Đukić, pokretači almanaha i časopisa („Književni list“, „Dan“ i „Zapisi“). Uz njih se ističe trogirski graditelj, doktor filozofije i prirodoslovno-matematičkih znanosti Josip Slade, čije ime ostaje trajno zapisano u povijest crnogorskoga građe- vinarstva, urbanizma i arhitekture. UNikšiću postoji ulica Dr Josip Slade . Josip Juraj Strossmayer najviše je utjecao na razmah duhovnog i konfesionalnog suživota u Crnoj Gori, uobličujući ga zajedno s kraljemNikolom Petrovićem II., nadbiskupom barskim Šimunom Milinovićem, u šire mediteranske prostore i europske razmjere.