Nova Istra

181 Milorad NIKČEVIĆ HRVATSKA KNJIŽEVNOST U SUSJEDSTVU KULTURNI ZAMAH XIX. I POČETKOM XX. STOLJEĆA Najintenzivniji zamah književnih veza ostvaren je u razdoblju duge vladavine di- nastije Petrovića, sve do propasti crnogorske državnosti 1916. godine (u XIX. i XX. st.). Brojni su kulturni poslenici dvaju naroda doprinijeli vidnom prosperitetu državnih, političkih i kulturnih veza. Petar I. Petrović Njegoš gaji prisne kontakte s Hrvatskom, njegove tajničke dužnosti obnaša književnik i kulturolog Hrvat – Fran Dolči, a njegov sinovac Petar II. Petrović Njegoš stvara još povoljniju duhovnu kli- mu, razvija duh hrvatskoga narodnog i kulturnog preporoda/ilirizma u Crnoj Gori. On je u svojim idejno usmjerenim prilozima u „Danici“ i „Kolu“ hrabrio Hrvate, nudio im oružanu pomoć (1848.) i stavljao do znanja da nisu sami. Stalne kontak- te održava preko njihovih kulturnih čelnika i političkih vođa: bana Josipa Jelačića, Ivana Kukuljevića – Sakcinskog, Ljudevita Gaja, Mate Topalovića, Ivana i Antuna Mažuranića, Fridriha Oreškovića i drugih. Neki od njih u romatičarskom zanosu posjećuju Njegoša na Cetinju 1 . Najznačajniji pjesnik iliraca i državnik Ivan Mažu- ranić u tom zanosu pjeva ep Smrt Smaila–age Čengića (1846.). To je apoteoza Crnoj Gori i Crnogorcima, njezinom nacionalnom otporu protiv tuđina. Poslije revolu- cionarnih zbivanja u Hrvatskoj 1848., Njegoša i njegovo djelo sve više tiskaju hr- vatski listovi, serijski časopisi i publikacije. U njima se ogleda ne samo sveslavenska uzajamnost nego i očuvanje Njegoševa općejužnoslavenskoga opredjeljenja. Njegoš i njegovo djelo postaje i inspirativna tema ilirskih pisaca: Ivana Trnskog, Petra Pre- radovića, Meda Pucića, Ognjeslava Utješinovića, Stanka Vraza, Nikole Tommasea i drugih. Budvanin Stefan M. Ljubiša (1822.-1878.) poslanik je u Dalmatinskom vijeću u Zadru i njegov predsjednik; napisao je spjev Boj na Visu i u Matici dalma- tinskoj u Zadru 1868. objavio prvo latinično izdanje Gorskog vijenca . I kasniji hrvat- ski kulturolozi, znanstvenici i umjetnici pokazuju zanimanje za Njegoša i njegovo umjetničko djelo: filolog Milan Rešetar, više od pedeset godina (1890.-1940.) bavi se izdavanjem, proučavanjem i komentiranjem Njegoševa Gorskog vijenca i drugih njegovih djela. Jednako radi i Antun Barac koji na poticaj Matice hrvatske (1947.) izdaje Gorski vijenac u Zagrebu. Također, književni povjesničar Tomo Matić piše atipičnu i recentnu studiju (1920.) naslovljenu „Osnovne misli Njegoševe Luče mi- krokozme ” (1845.) 2 . Uznapredovali kulturno-književni zamah cetinjskog dvora iz vladavine ranih Petrovića nastavlja se većim žarom i intenzitetom prema Hrvatskoj u razdoblju vladavine knjaza Danila Petrovića (1826.-1860.), osobito knjaza/kralja Nikole I. 1 Usp. Milorad Nikčević, Njegoš i njegovo djelo u hrvatskom političkom i kulturnom kontekstu , u: Re- cepcija i novo čitanje Njegoševa djela / Zbornik radova, Zagreb/Cetinje, 2014., str. 43-72. 2 Isto.