Nova Istra

179 Milorad NIKČEVIĆ, Osijek PANORAMSKI PREGLED HRVATSKIH I CRNOGORSKIH KNJIŽEVNOKULTURNIH VEZA OD NAJSTARIJEG VREMENA DO SUVREMENOSTI „Dubrovčani su ‘dali’ dosta Bokeljima. Utjecaji i poticaji iz toga grada bili su snažni u bokokotorskoj književnosti, likovnoj i graditeljskoj umjetnosti, kako u ranome i zrelom srednjem vijeku, tako i u doba humanizma i renesanse (XVI. st.), baroku (XVII. st.) i prosvjetiteljstvu (XVIII. st.). Putem tih kul- turnih, ekonomskih i drugih veza i kontakata iz konavoskog i dubrovačkog govora prodiru ikavizmi, tzv. čakavizmi i ostali kroatizmi u primorske govo- re crnogorskoga jezika, a odatle i u njegov književni oblik.“ Crnogorsko-hrvatske književne veze i interkulturalni, interdisciplinarni modaliteti nastaju u susretima, interferencijama, suodnosima dvaju naroda, Hrvata i Crnogo- raca. Književni su kontakti intenzivni jer su izrastali u sličnim povijesnim i arhetip- skim okolnostima, kulturnim uvjetima, u etnički i teritorijalno bliskim arealima, a bili su uvijek interaktivni. Hrvatsko-crnogorske kulturne veze datiraju od ranoga srednjega vijeka nakon formiranja država Duklje (sredina IX. st.), Zete (sredina XII. st.), Crne Gore (kra- jem XIII. st.) i Hrvatske od tridesetih godina IX. st. kao najstarijih balkanskih „malih naroda”. Slavenska plemena Duklje nastanila su se u okvire bivše rimske provincije Prevalis/Prevalitane, u područje koje je svojedobno pripadalo Pomorju i Dalmatinskoj temi, pa je sve to utjecalo na njihovo prožimanje mediteranskom kulturom. Zatekli su ilirsko, romansko, grčko, keltsko i tračansko starosjedilačko stanovništvo koje je već baštinilo bogate naslage materijalne i duhovne kulture i