Nova Istra

162 HRVATSKA KNJIŽEVNOST U SUSJEDSTVU Zoltán MEDVE rijevoj – razlika između dva autora jest u njihovim drukčijim pogledima na povijest, koji pak pogledi, prije svega, proizlaze iz drukčijeg povijesnog statusa dviju država: Fabrijevi novopovijesni romani imaju ontološku, dok Mártonovi kvazipovijesni ro- mani epistemološku podlogu. Promatrajući suvremenu hrvatsku proznu produkciju u mađarskom prijevodu, može se zaključiti da se tematski preokret u hrvatskoj književnosti pojavio objav- ljivanjem tri romana: Illés próféta széke (2007., Elijahova stolica) Igora Štiksa, Város a tükörben (2009., Grad u zrcalu) Mirka Kovača i Banyatanya (2012., Baba Jaga je snijela jaje) Dubravke Ugrešić. 12 Štiksov roman kao da zatvara seriju ratnoga roma- na i istovremeno otvara put prema drukčijem, obuhvatnijem razmišljanju o ratu, o ulozi i sudbini pojedinaca u njemu. Pomoću Edipova i biblijskih pratekstova, autor (zapravo bilo koji) je smjestio rat, s jedne strane, u širi kulturno-književni kontekst, a s druge strane u kontekst traženja identiteta koji je poznat svakoj nacionalnoj knji- ževnosti, odnosno u kontekst književnog toposa o sudbini i kobi pojedinaca. U romanu Baba Jaga je snijela jaje D. Ugrešić potpuno odstupa od ratne-poratne tematike takozvane „jugonostalgije”, 13 konfiskacije povijesti, života u egzilu, ozlije- đenog-povrijeđenog identiteta te se vraća predratnoj duhovitoj i razigranoj, a sad i post-postmodernističkoj poetici koja je Mađarima dobro poznata. Neprevodiv na- slov u mađarskom prijevodu (Banyatanya: otprilike – „Stanište vještica”) naglašava baš duhovitost i razigranost romana, ali se zajedno s tim posve gubi kulturološka aluzija i (malo ironičan) slavenski karakter romana. U romanu novog-starog počet- ka D. Ugrešić će se nastaviti na nit koja je bila izgubljena neko vrijeme, i mudrom će ironijom i čiatelja i sebe osloboditi tereta povijesti ili politike, suočujući i suočivši se s procesom starenja. Roman Mirka Kovača Grad u zrcalu treći je dio njegove trilogije, odnosno „kvar- tet” zajedno s posthumnim romanom Vrijeme koje se udaljava . 14 Poetika Grada u zrcalu u neku je ruku slična poetici novopovijesnog romana: laicizira povijesne događaje, čini ih osobnim, štoviše, povijest je prisutna samo kroz autora-naratora. U romanu, zbog njegove reflektirane deiktičnosti koja je u mađarskoj književnosti 12 Otprilike od vremena tih triju romana, neposredna sadržajna usporedba djela suvremenih mađar- skih i hrvatskih proznih produkcija postat će (još) manje plodna. 13 U zbirci eseja Kultura laži , koje u cjelini nema u mađarskome prijevodu, polazna je autoričina točka citat poznatoga mađarskog pisca-Europljanina, Györgyja Konráda. 14 Romani Vrata od utrobe , Kristalne rešetke i Vrijeme koje se udaljava nisu prevedeni na mađarski. U godini takozvane promjene političkoga sustava, objavljen je njegov roman Bevezetés a másik életbe (1989., Uvod u drugi život), 2004. godine Malvina Trifković életrajza (Životopis Malvine Trifko- vić), koji je bio napisan, i objavljen, puno ranije (1971.), te 2012. godine zbirka pripovijedaka Nives Koen rózsái (Ruže za Nives Koen).