Nova Istra

159 Zoltán MEDVE HRVATSKA KNJIŽEVNOST U SUSJEDSTVU jeziku 3 . Balkan ekspres prvo je izvješće mađarskim čitateljima o tomu što se događa s lju- dima na ratištima i u pozadini ratišta. Knjiga ima snagu, uvjerljiva je, ali i u vezi s njom naglašeno vrijedi fraza po kojoj se rat ne može razumjeti dok se ne iskusi, bez „povijesnog trenutka“. Stoga će, čini se, knjiga S. Drakulić – suprotno hrvatskoj recepciji 4 – Mađarima ostati, prije svega, u vidu svojevrsnog dokumenta o danom povijesnom vremenu, o jednom konkretnom ratu u susjednoj Hrvatskoj, ali ipak u drugoj državi. Druga knjiga S. Drakulić, Oni ne bi ni mrava zgazili , mađarskim će čitateljima ostati kao „subjektivni” dokument u kojemu se promišlja o etičkim pro- blemima konkretnog rata: sam rat strancima, u biti, neće nikad biti razumljiv. Oso- bitost knjige – barem za mađarske čitatelje – jest u tome što Drakulićeva kao da po- kušava razumjeti sudbine pojedinaca, s bilo koje strane. Srž ženskog pisma Slavenke Drakulić (ženstvenost, [žensko] tijelo, tjelesnost, bolest, sila, silovanje, muka itd.) u Mađarskoj je, međutim, sasvim nepoznata: nešto je posljednjih petnaestak godina nadoknađeno objavljenjem njezina romana Frida, avagy a fájdalomról (2012., Frida ili o boli), ali zbog ranijih knjiga S. Drakulić Balkan Ekspres i Oni ne bi ni mrava zga- zili s jedne strane te, s druge strane, zbog objavljivanja Fride ili o boli na mađarskom jeziku u ne baš najprikladnijem trenutku, 5 dominantnim će se autoričinim temama i dalje smatrati rat, zločin, psihologija i psihosociologija zločina. Romani Dubravke Ugrešić o nostalgiji, izbjeglištvu, o očajničkom i ogorčenom traženju, u biti, nemogućeg azila – Muzej bezuvjetne predaje i Ministarstvo boli , kako i sama spisateljica kaže – nisu bili nepoznati struci i zainteresiranoj čitateljskoj pub- lici u Mađarskoj: prvo, njezin patchwork roman Štefica Cvek u raljama života objav- ljen je na mađarskom jeziku čak u dva prijevoda ( Stefica Cvikli az élet karmai közt [1989.] i, iz nepoznatog razloga, 15 godina kasnije u sasvim novom prijevodu pod naslovom Štefica Cvek az élet sűrűjében [2004.]); drugo, rat i posljedice rata 6 izazva- le su slične rekacije u djelima jednoga od najoriginalnijih mađarskih suvremenih autora iz Vojvodine, Ottóa Tolnaija. Temeljna je razlika u poimanju rata između dvoje autora u tome što Tolnai na izgubljenu Jugoslaviju gleda s unutrašnje pozicije njegove sadašnje inkluzivnosti, dok Ugrešićeva bivšu Jugoslaviju razmatra izvana, iz 3 Knjiga je zbog žurbe u mađarskome prijevodu objavljena s engleskoga jezika. 4 V. na primjer odgovarajuća poglavlja u knjizi Andree Zlatar Tekst, tijelo trauma i Helene Sablić Tomić Intimno i javno , odnosno Gola u snu . 5 U to je vrijeme u Mađarskoj prikazivan film Julie Taymor o Fridi Kahlo (Frida: Bringing Frida Kahlo’s Life and Art to Film), a nedavno su objavili i knjigu Francisca G. Haghenbecka pod naslo- vom Hierba Santa. El libro secreto de Frida Kahlo na mađarskome. 6 Prije svega emigracija: kao u slučaju mađarskih političkih izbjeglica nakon mađarske revolucije 1956. godine, pa sve do promjene političkoga sustava 1989. godine.