Nova Istra

157 Zoltán MEDVE, Osijek S RATIŠTA PREMA OTOKU Kratki pregled recepcije suvremene hrvatske proze u Mađarskoj 1 Kontekst Po završetku ratova u bivšoj Jugoslaviji, tekstovi suvremenih hrvatskih autora po- novno se objavljuju u mađarskim prijevodima. Ali nakon stanke od nekoliko godi- na, književnost Hrvata stizala je u Mađarsku u zrakoprazan prostor, odnosno ostala je bez konteksta. Tijekom ratova gotovo su se posve izgubile – ne uvijek harmonične – uzajamne veze, ponekad sinkrone, ponekad asikrone naravi, koje su više stoljeća postojale s manjim ili većim prekidima. Čak se i za vrijeme socijalizma više znalo o književnosti susjedne države: između Hrvatske ( Jugoslavije) i Mađarske postojale su – osim u razdoblju kad su Mađari Tita nazivali „psom na lancu zapadnog impe- rijalista” – obvezne književne i kulturne veze. Tijekom toga su razdoblja na mađar- skom jeziku objavljena djela estetske vrijednosti bez ikakvih aktualnih političkih sadržaja i to autora koji su već u Hrvatskoj (u tadašnjoj Jugoslaviji) bili kanonizirani (npr. čitava biblioteka Krležina stvaralaštva, Marinkovićev Kiklop ) i autora za koje se slutilo da će ući, u najmanju ruku, u domaći kanon, primjerice: Luka, Kratki izlet i Izdajice Antuna Šoljana, Slamnigova Bolja polovica hrabrosti te Mirisi, zlato i tamjan Slobodana Novaka. 1 Pod nazivom „suvremena hrvatska proza” u ovom tekstu razumijevaju se djela nastala približno po svršetku ratova na području bivše Jugoslavije, objavljena na hrvatskom jeziku (i) u Hrvatskoj. Zbog potpunijeg uvida u kontekst, spomenuti su i neki tekstovi koji se neposredno bave ratom i posljedicama rata.