Nova Istra

131 Antun LUČIĆ HRVATSKA KNJIŽEVNOST U SUSJEDSTVU da je i ostavština „uvodljiva“, ovako ili onako sklona upletanju, restauriranju sastav- nica kroz suvremeni umjetnički iskaz. Takav iskaz je provediv i kad je učinkom„po- vučenih autora“, dakle onih kojima književna sudbina nije dosudila da budu kultni. „Neko doba je kulturno aktivno“, primjećuje Stanislav Šimić u ogledu Motori knji- ževnosti , „kada ne troši od kulturne glavnice, koju je naslijedilo od prošlosti, već tu glavnicu čuva, ili je upotrebljava da stvara novi kulturni imutak, te ono može od njega kulturno živjeti i ostaviti ga budućnosti kao baštinu.“ (Šimić, 310). Brižno čuvanje naslijeđene umjetničke ekspresije jamči, podastire sigurniji način predaje rečenog „imutka“ dolazećim naraštajima. 1. Otisnuća su množinski oblik od riječi otisnuće ili ako pak treba tisnuće. Prema Hr- vatskom enciklopedijskom rječniku izraz tisnuti znači „gurnuti lagano prstom ili ru- kom da se slegne, da što uđe u što ili da se pomakne“. Usto je srodan izraz tiskati u značenju, kako ga podastire rečeni rječnik, potiskivati, gurati, tjerati, ali i trpati, utrpavati. Uz desetu postaju Križnoga puta, obilježena sramnim činom Isusova svlačenja, pojedinac iz puka nujno zbori: „Rane drage, Majko sveta, / Spasa za me razapeta / Tisni usred srca mog.“ Ovdje se pojavljuje riječ tisni , kao utisni, zabodi, podvuci, ili zavuci, smjesti. Po ovakvoj dramatici ta riječ je duboka i bolna, ranjiva, emotivno čak priželjkujuća do granice zanosa. Nadalje, otisnuća se mogu odnositi i na tiskanja, završena otisnuća djela kao knji- ge, načinjene prenošenjem otiska teksta. Značenje ima i kao otisak grafike na papir ili drugu podlogu, ali je i prijenos fotografije, videa i drugih medijskih načina preno- šenja i reproduciranja uradaka. S pojmom otisnuće srećemo se i u značenju odlaska na širok prostor, ili kako bi se kazalo stihovno „otisnusmo se u beskraj bespovratnosti“, nekamo po vodoravni- ci, iza pučine. Ali može se ovaj pojam primiti i kao uspravan pothvat, okomitost, primjerice uz rad s lansirnim rampama koje astronautima omogućuju „otisnuća u gornje sfere atmosfere“. U krugu riječi otisnuća blizak je i izraz tijesnost, svojstvo onoga što je tijesno, tjesnoća, stanje onoga što je tijesno; ovomu se može dometnuti i tješnjati, postajati tješnji ili tijesniti. Otisnuće je, dakle, stanje ili status pokreta, postajanje nečega prema nečemu. Općenita slika je isplovljavanje, odlazak, ali je u pučkome iskustvu ili po slikama Kristijana Krekovića, izbjeglištvo, forsiranje rijeke i jezera, odseljavanje, razvezivanje veza da bi se stvaralačko plovilo porinulo u drukčije luke. Česte su fraze – otisnuo se u svijet, u progonstvo, iz Amsterdama, Rijeke, Hamburga, kakav je povijesni usud iseljenika iz ljubuške općine. Rajmund Kupareo u ciklusu Sedam hrvatskih pokorničkih psalama , u petom psal-