Nova Istra

111 Zvonko KOVAČ, Zagreb NOVA MEĐUKULTURNA KNJIŽEVNOST? Uz Antologiju sodobne manjšinske in priseljenske književnosti v Sloveniji – Iz jezika v jezik, Ljubljana: Društvo slovenskih pisateljev, 2014. U posljednje se doba proširio pojam postjugoslavenska književnost , a da se nije pobli- že objasnio sadržaj toga termina. Uskoro je, na moje nemalo iznenađenje, dobro pri- hvaćen i u akademskim krugovima, budući da je pokrivao određeni skup općeknji- ževnih tendencija i osobina suvremene književnosti, naročito onih vezanih uz doba tranzicije. Kada sam se jednom bio suprotstavio tome pojmu s argumentacijom da bi mu trebalo dodati još kakvu specifikaciju, budući da ovako pojednostavljen upu- ćuje na prethodno postojanje jugoslavenske književnosti, nisam naišao na podršku. A znamo kakve smo probleme s tim singularnim pojmom svi zajedno imali, i oni koji su ga apriorno odbacivali i mi koji smo mu htjeli dati određeni smisao naglaša- vajući njegovu pluralnost, odnosno teorijski ga pokušavajući utemeljiti u pojmovima jugoslavenske međuknjiževne zajednice, interkulturnoga konteksta, južnoslavenske poredbene književnosti i sl. Za mene osobno, posebno kao predavača hrvatske knji- ževnosti strancima, ključni su problem zapravo bile književnosti srednjojužnosla- venskoga kulturnoga prostora, odnosno književnosti poznatoga „jezika-dijasiste- ma“, za koju zapravo nikad nismo imali odgovarajući termin, jednom ga proširujući na ilirsko ili jugoslavensko ime, a najčešće sužavajući ga tek na nacionalna imena, razvijajući pri tome svatko za sebe određeni pogled na cjelinu kompleksa. Pojednostavljeno rečeno, dvije su strategije bile prevladavajuće, inkluzivna i eks- kluzivna, obje zapravo monocentrične, pri čemu se opet i opet gubio međukultur- ni prostor, djela i akteri, koji se nisu bez ostatka ili bez prigovora s druge strane dali svesti na pojednostavljeni model paradigme nacionalne povijesti književnosti. Pri takvome razvoju, gubio se i smisao jugoslavenske književnosti, pa i pravi smi- sao književne jugoslavistike kao struke koja bi je proučavala. Ona se i prije raspa- da Jugoslavije uglavnom raspala na nacionalne jezikoslovne discipline i nacionalne