Nova Istra

211 Alen TAFRA OGLEDI I ZAPISCI ju. Kako bilo, povjesničar nema alternative pred hermeneutičkom zadaćom selek- tiranja i slaganja dijelova u cjelinu, kao i dijelova iz cjeline ili konteksta o kojemu ujedno ovisi smisao povijesnih činjenica. Smještaj rečenica filozofa i intelektualaca u horizont nama poznatog svijeta zahtijeva interpretaciju čitavog mnoštva drugih rečenica, uključujući i njihovu recepciju u rekonstrukciji kudikamo šireg intelektu- alnog okružja, a što je zadaća upravo intelektualnog povjesničara. Naravno, moguće je nastaviti i dalje od toga. Prema planetarnoj paradigmi filozofije povijesti kojom bi liberalnu praksu isključivanja iz posvećenog prostora slobode smjestili u širi okvir konstrukcije kulturno-povijesnih epoha – oblikovanih isključivanjem doprinosa diferentnih kultura i epoha te degradirajućom esencijalizacijom Drugih. Tada bi liberalni diskurs o barbarima mogli povezati s Kolumbovim križarskim mentalite- tom i izumom azijatskoga bitka Amerike 22 – sjetimo se samo „Indijanaca“ ( Indios ). Ili, slijediti nit još dalje, preko popularnih srednjovjekovnih Aleksandrida i u njima napabirčene fantastične antičke etnografije unatrag sve do stereotipizacije barbara u antičkoj tragediji tragom zajedničke geneze filozofije, historiografije i grčko-per- zijskih ratova. 23 Uostalom, kako primjećuje slovenski filozof i povjesničar Tomaž Mastnak, i Europa je – kao što smo vidjeli, poput liberalizma – „ekskluzivistički pojam koji uvijek uključuje samo na taj način što isključuje“. 24 22 Vidi: Enrique Dussel, The Invention of the Americas: Eclipse of „the Other“ and the Myth of Moder- nity , engleski prijevod Michael D. Barber, Continuum, New York, 1995. 23 Na ovu je združenu genezu među rijetkima upozorio Massimo Cacciari, Geo-filozofija Europe , Ceres, Zagreb, 1996. 24 Tomaž Mastnak, Evropa: Evropa: istorija političkog pojma , Beogradski krug i Centar za Medije i komunikacije, Beograd, 2007., str. 46.