Nova Istra

204 PRILOZI O ZAVIČAJU Miodrag KALČIĆ 1905., usred oštre zime, sele se u topliji stan u Via Medolino 7 (u Via Giuliji nisu imali peć), Medulinsku 7 44 (kasnije Via Medolino 1), „gdje su imali peć pa čak i pisaći stol“ 45 , iznad kolege (zamjenika ravnatelja pulske Berlitzove škole), profesora talijanskoga jezika Alessandra Francinija Brunija 46 . „Ovdje je možda mjesto da se pokuša ispraviti zabuna koja postoji o mjestu Joyce- ova drugog stana u Puli. Kaže se da je Via Medolino danas broj 1 u istoj ulici (Me- dulinski put ili Medulinska cesta. op. a.), a u drugom svesku Joyceovih pisama ima jedna fotografija (nasuprot 81. stranice) južnog dijela duguljaste zgrade u prednjem planu, snimljena prije nego je srušeno krilo tog dijela (koje se sastojalo od prizemlja s terasom nad njim). Sadašnji stanari toga dijela zabavljaju se kad ih džojsovski ho- dočasnici zapitkuju i s nekim šaljivim ponosom pokazuju im svoje obitavalište. Ako se pogleda katastarska karta Pule prije 1914. i razmotri što stoji u zemljišnjim knji- gama, otkriva se da je današnja zgrada (prema talijanskim natpisima) Via Medolino 1 nekad zauzimala tri broja (Via Medolino 5, 7 i 9). Joyceov stan, dakle, nije bio u južnom, nego u srednjem dijelu zgrade. Taj dio ima dva stepeništa, ali zasad nije bilo moguće ustanoviti na kojem je od njih stanovao Joyce. Teorijski, još bi uvijek bilo moguće to otkriti, ako čovjeka ne bi priječio osjećaj da treba na važnije stvari trošiti vrijeme. Oni rijetki osamdesetogodišnjaci, što ih čovjek, uz nešto sreće, može susre- sti na pulskim ulicama i koji tvrde da se još sjećaju‘Engleza’ kruta izgleda, kako hoda s mladom ženom lijepe kestenjaste kose, vrlo rado iznose pojedinosti. Zvuči dosta uvjerljivo kad se Nino Giorgiesi sjeća kako je s drugim dječacima uzalud nastojao s novim učiteljem engleskoga zapodjenuti razgovor blizu njegova stana, u koji je Joyce, po njemu, češće ulazio sa strane nekadašnje Campomarzo (kasnije Lenjinova, a sada Flanatička ulica, op. a.), nego s paralelne Via Medolino.“ 47 Vrsni poznavatelj Joycea i njegova djela, Ivo je Vidan tekst „Joyce i južni Slaveni“ napisao još polovicom sedamdesetih godina prošloga stoljeća (najprije na engle- skom 48 , zatim i na hrvatskom 49 ), kada se još moglo naslutiti i teorijski otkriti koje je stubište vodilo u Joyceov unajmljeni drugi stan. Danas, nakon četrdeset godi- na, zgrada Joyceva dvomjesečna boravka u sadašnjoj Flanatičkoj ili Mletačkoj ulici (bivši dijelovi Medulinske, Via Medolino) nadomak gradske tržnice, zgrade Ureda 44 V(ladimir). Mirković:„Ja i James Joyce“, Globus, br. 28, Zagreb, 10. siječnja 1960., str. 43. 45 Richard Ellmann:„James Joyce u Puli“, n. dj., str. 176. 46 A. Nicholas Fargnoli,Michael Patrick Gillespie:„Critical Companion to James Joyce...“, n. dj., str. 278. 47 Ivo Vidan:„Joyce i južni Slaveni“, n. dj., str. 180. 48 Ivo Vidan:„Joyce and the South Slavs”, Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia, br. 33-36, Facul- tas philosophica Universitatis studiorum Zagrabiensis, Zagreb, 1974., str. 265-277. 49 Ivo Vidan:„Joyce i južni Slaveni“, Knjževna smotra, br. 5, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb 1982., str. 80-86.