120 Dubravka BREZAK STAMAĆ, Zagreb PRIČA U FUNKCIJI INTERTEKSTA U ESEJIMA I FELJTONIMA PROŠLO NESVRŠENO VRIJEME Prisjećajući se jednoga predavanja u Mannheimu, Šoljan umeće priču o drvenom jedrenjaku „Lastavica“, koju pripovijeda njemačkim slavistima. „I dok sam stajao tako pred publikom, u jednom času, u mom je u spisateljstvo ogrezlom duhu iskrsnula ona stara krilatica kojom se hrani naša cehovska oholost: da se čovjeku sve događa samo zato da od toga bude priča. I ne samo da bude, nego kad se događa da to već i jest priča – jer da nije, ništa kao da se ni zbilo nije.“ Postmodernizam je nastajao u književnoj praksi krajem 20. st.„Određenje, opis pa i početak odnosno trajanje postmodernizma ne ovisi bitno o tome shvaća li se on kao epoha, kao razdoblje ili kao neka vrsta književnog pokreta.“ (Solar, 2011.: 377) U razgranatom i raznolikom pristupu proučavanju teorije književnosti, Solarovo tumačenje termina postmodernizam sažima bitne odrednice: a) nova epoha koja je nastajala 70-ih godina XX. st., a prisutna je i danas; b) stilsko razdoblje koje se razlikuje od esteticizma, avangarde i kasnog modernizma, pravaca koji su mu prethodili. I dok esteticizam, avangarda i kasni modernizam obilježavaju prvu polovicu 20. st., postmodernizam obilježava prihvaćanje, a ne negiranje i otpor prema tradiciji. Ključ nije osporavanje nego prihvaćanje nasljeđa! U kontekstu umjetnosti postmodernizma nastaju eseji i feljtoni posljednje Šoljanove zbirke Prošlo nesvršeno vrijeme, objavljene 1992. godine. Zbirka je u čitateljskoj i književnoj javnosti prošla neopaženo jer je nastajala u jeku agresije na Hrvatsku, a godinu dana kasnije Šoljan je umro. Znatno veću pozornost i citiranost pridobivala (foto: Dražen Družetić)
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=