103 Mihael SOBOLEVSKI OGLED je ponovno za javnost otvorena koncem srpnja 1945. godine. Nakon povratka u fond knjiga izlučenih za NDH, a poslije oslobođenja odstranjene „ustaške i fašističke literature“, knjižnica je raspolagala s 19.722 naslova knjiga i časopisa. Teško je tekao proces obnove članstva, tako da je krajem srpnja 1945. bio upisan svega 101 član. No narednih mjeseci broj se brzo povećavao i nije mnogo zaostajao za brojem članstva zagrebačke Gradske knjižnice. Život i rad svakog čovjeka treba promatrati u cjelini, a cjelinu je moguće istražiti i obuhvatiti na temelju pojedinosti, sukladno povijesnim mijenama i životnim uvjetima. Radeći u Radničkoj komori, Stanislav je Šimić među radništvom nastojao provoditi politiku HRS-a i HSS-a na kulturno-prosvjetnom polju te je u tome imao zapažene rezultate. Za vrijeme NDH izbjegavao je javno eksponiranje, iako kao ravnatelj knjižnice Radničke komore nije mogao izbjeći sve zamke ustaških vlasti u kulturnoj i prosvjetnoj politici jer mu je stalno za vratom„puhao“ ustaški povjerenik. Treba pozitivno ocijeniti Šimićeve opće i pojedinačne napore da u ratnim uvjetima sačuva, koliko je to najviše bilo moguće, knjižni fond knjižnice Radničke komore u Zagrebu i onih u pokrajini. Nije dopustio da budu uništene izlučene knjige – kao „nepoćudne“, kako one iz 1941. tako ni one iz ljeta 1945. – već je omogućio da budu sačuvane i posluže znanstvenoj struci i istraživačkome radu. Izvori i literatura: 1. Hrvatski državni arhiv u Zagrebu, fond: Radnička komora u Zagrebu (1940.- 1942.), Hrvatska radnička komora (1942.-1945.), Radnička komora (1945.- 1946.). 2. Godišnjak vlasti Banovine Hrvatske 1939 – 26. VIII. – 1940, Zagreb, 1940. 3. Rad i društvo, mjesečnik za suvremenu socijalnu politiku, Zagreb, 1941. 4. Stanislav Šimić, Josip Bogner, Otokar Keršovani, Izabrana djela, Pet stoljeća hrvatske književnosti, knj. 102., Zora – Matica hrvatska, Zagreb, 1975. Prir. Miroslav Vaupotić. 5. Terorističke i špijunske akcije protiv FNR Jugoslavije: otkrića sa zagrebačkog procesa protiv ustaške terorističko-špijunske grupe Kavran – Miloš, Društvo novinara NR Hrvatske, Zagreb, 1948. 6. Miroslav Vaupotić, „Bibliografija Stanislava Šimića“, Revija, Osijek, god. X, br. 6, 1970. 7. Vjesnik Radničke komore, Zagreb, 1940.-1941.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=